Wüstenrot životno osiguranje novi je igrač unutar hrvatske industrije osiguranja. Od 1. veljače bavi se ugovaranjem životnih osiguranja, a matična kuća, austrijska Wüstenrot grupa uz zakonom obveznih 22,5 milijuna kuna temeljnoga kapitala u startu je investirala još 20 milijuna u kapitalne rezerve.“Hrvatsko tržište životnih osiguranja tek se razvija i ovo je razdoblje prigoda za izgradnju kvalitetnih poslovnih temelja”, kazao je jučer na predstavljanju novog društva predsjednik Nadzornog odbora Franz Meingasta podsjetivši da kod nas posluju još od 1998. kroz Wüstenrot stambenu štedionicu koja ima 137.146 klijenata.

Dugoročan potencijal
Životna osiguranja na razvijenim tržištima u ukupnoj premiji sudjeluju između 50 i 60 posto, dok u Hrvatskoj taj udio iznosi 25-26 posto, što svjedoči dugoročan potencijal tržišta, pojasnio je motiv pokretanja biznisa predsjednik Uprave Igor Đurić. Dobar vjetar u jedra novog društva, kazao je, davat će već izgrađena prodajna mreža u 26 poslovnica Wüstenrot stambene štedionice diljem Hrvatske. Time se smanjuju troškovi poslovanja, omogućava fiksna kamata na kredite, kao i rješavanje cjelokupnog administriranja u što kraćem vremenu, najavljuje Đurić. Do daljnjega tržištu će nuditi osiguranja za slučaj smrti i doživljenja te dodatna osiguranja od posljedica nesretnog slučaja, dok za drugu fazu ostavljaju zdravstvena osiguranja. U Wüstenrot životnom osiguranju 2012. vide kao godinu rasta, za sljedećih pet godina ambiciozno najavljuju da će biti u skupini deset vodećih društava u životnim osiguranjima u Hrvatskoj. Wüstenrot stambena štedionica unatoč recesiji kontinuirano ostvaruje rast, i u broju klijenata i na depozitima, iznio je predsjednik Uprave Zdravko Anđel. Tako je 2008. zaključena sa 1,13 milijardi kuna depozita i 28.360 novosklopljenih ugovora, a 2011. sa 1,4 milijarde kuna i 29.771 ugovora. “Lani smo imali rast depozita od 10 posto, malo tko se u financijskom sektoru može time pohvaliti”, naglasio je. Podsjetio je da su u 2008. kreditni plasmani prema klijentima iznosili 923 milijuna kuna, a u 2011. narasli su na 1,26 milijardi kuna. “Odgovornim kreditiranjem, ne trčanjem za što većim plasmanima, postigli smo da udio loših kredita u Wüstenrotu iznosi 0,69 posto, dok istodobno bankarski sektor ukupno ima 4,8 posto, a obračunatih u švicarcima 6,4 posto”, ustvrdio je. Do kraja 2012. ciljaju taj udio dignuti na 25 posto. Anđel je otkrio da je WSŠ kroz izravna i neizravna davanja te razne poreze u državni proračun u 2011. uplatilo 48,6 milijuna kuna, dvaput više nego je država dala poticaja.

‘Službenici neznalice’
Na novinarski upit je li mu poznato kada će biti isplaćena državna poticajna sredstva za 2010., Anđel je uzvratio da “o tome odlučuje Ministarstvo financija pa ne može prognozirati.” Međutim, nije odolio izreći da bi moglo biti “iskakanja kostura” kroz obvezu Vlade da u 2012. isplati poticaje za 2010. i 2011. “Visok stupanj nepoznavanja materije stambene štednje, ali i zakona među službenicima Ministarstva financija razlog je odugovlačenja isplate”, smatra Anđel. Potraživanja svih stambenih štedionica za 2010. iznose između 130 i 140 milijuna kuna.