Unatoč povećanoj konkurenciji na zajedničkom tržištu hrvatske građevinske tvrtke ne očekuje ništa loše ulaskom naše zemlje u Europsku uniju, slažu se gotovo svi građevinski stručnjaci.

Prilagodba na nove uvjete
Zdenko Karakakaš, predsjednik Udruge poslodavaca graditeljstva, kaže da će se kao i cijelo društvo i građevinska industrija morati prilagoditi na nove uvjete zajedničkog tržišta. “Veliko tržište daje mnogo mogućnosti, ako si konkurentan. Hrvatski građevinari konkurentni su kvalitetom radova i sposobnošću građenja. Naš nedostatak je skupa cijena rada koja je previsoka u odnosu na zemlje kojima konkuriramo za dobivanje poslova, kao i nedostatak kapitala, te podrška banaka i garancije koje su obavezno u takvim poslovima. Prijeti nam veća opasnost od dolaska stranih građevinskih tvrtki koje imaju kapital, reference i koje u suradnji s jeftinijom radnom snagom iz drugih zemalja mogu uništiti naše građevinarstvo. Zato kod raspisivanja javnih natječaja država treba voditi računa da se i pored stranih kredita propisuju uvjeti koje ispunjavaju naše tvrtke, jer te kredite će otplaćivati građani ove države”, kaže Karakaš. Da domaći građevinari ne trebaju strahovati od EU-a, slaže se i Rudolf Rom, direktor Sektora graditeljstva HGK. “Ulaskom u Uniju otvorit će se tržište, no nisam uvjeren da će strane tvrtke nahrupiti u Hrvatsku ili pak da će domaći građevinari nešto veliko napraviti u EU. Mislim da će se problemi domaće građevinske industrije prije svega rješavati u Hrvatskoj”, smatra Rom.

Pravna sigurnost
U Stipić grupi, jednoj od trenutno najstabilnijih domaćih građevinskih tvrtki, očekuju da će ulazak u EU barem urediti pravni okvir u kojem djeluje građevinski sektor. “Problem hrvatske građevinske operative nije u tehnologiji ili znanju, već u mogućnosti finaciranja i povjerenju investitora”, kaže Sven Müller, član uprave Stipić grupe. Pojašnjava da naši radnici nisu ništa manje kvalitetni nego što su to oni u zemljama EU, no u domaćim tvrtkama često je problem njihova neefikasnost, a time i mogućnost da od banaka dobiju zajam ili garanciju za svoj projekt. “Najveći broj velikih građevinskih tvrtki u Hrvatskoj je vezan uz niskogradnju, a svoj uspjeh su godinama dugovali velikim državnim investicijama. Kada su stale te investicije, u pitanje je došla i njihova egzistencija”, procjenjuje Müller. Za razliku od njih, tvrtke vezane uz visokogradnju uglavnom su radile na projektima finaciranim od poslovnih subjekata. “Naše značajnije tvrtke u visokogradnji imaju u prosjeku 200 radnika i ako lokalno ne udružimo snage organizacijski, operativno i financijski nametnut će nam se velike austrijske i njemačke kompanije, kao što se dogodilo u Sloveniji. Moramo dočekati EU konkurentniji i fleksibilniji s moderno uređenim tvrtkama i poslovanjem. Stoga mi u Stipić grupi nastojimo ujediniti hrvatske tvrtke iz ovog sektora. Ne mislim pri tome na ujedinjavanje u neki koncern ili konzorcij koji bi diktirao cijene, no neki vid integracije je nužan”, navodi Sven Müller.

Kod javnih natječaja država mora propisati uvjete koje ispunjavaju naše tvrtke
Zdenko Karakaš Udruga posl. gradit.

Nisam uvjeren da će tvrtke iz Europske unije nahrupiti u Hrvatsku
Rudolf Rom, HGK

Trebamo udružiti snagu domaćih tvrtki u visokogradnji
Sven Müller Stipić grupa