Do kraja 2013. godine Ministarstvo poduzetništva i obrta planira otvoriti 50.000 novih radnih mjesta, 7 tisuća novih poduzeća i 13 tisuća novih obrta, poručio je to ministar Gordan Maras, predstavljajući ustroj i planove tog novoosnovanog ministarstva.

Poduzetnici se mogu nadati i poreznom rasterećenju – najavio je nultu stopu poreza na reinvestiranu dobit, te oslobađanje od plaćanja doprinosa na plaću prve dvije godine za svako novo radno mjesto ili novog zaposlenog.

Istaknuo je kako je plan poticanja poduzetništva za ovu godinu vrijedan 300 milijuna kuna, a javni pozivi za 18 mjera objavit će se od ožujka do lipnja. Mjere operativnog plana u narednom razdoblju obuhvaćaju i porezno rasterećenje poduzetnika, odnosno nultu stopa poreza na dobit za reinvestiranje, oslobađanje plaćanja doprinosa na plaću prve dvije godine za svako novo radno mjesto, povećanje iznosa za ulazak u sustav PDV-a na 230 tisuća kuna te diferenciranu, nižu stopu PDV-a za pojedine djelatnosti kao što su ugostiteljstvo i turizam. Ministar nije želio otkriti kolika bi bila ta niža stopa PDV-a i kada bi se trebala početi primjenjivati. Planira se i model kreditiranja za malo i srednje poduzetništvo preko HBOR-a po kojem bi mogli računati na kamate do 3 posto godišnje, a već početkom veljače bit će potpisan sporazum Europske investicijske banke i HBOR-a koji će osigurati 250 milijuna eura za tu namjenu.

Mjerama se planira olakšati osnivanje novih poduzeća i ubrzati realizaciju investicija (osobni menadžer u ministarstvu za svaki projekt iznad 20 milijuna kuna), poticati sudjelovanja malih i srednjih poduzetnika u poslovima javne nabave i javno privatnog partnerstva (on-line nabava, direktna plaćanja dobavljača u nabavi) itd. Plan poticanja poduzetništva za 2012. (Poduzetnički impuls) predviđa poticaje za više od 1.000 poduzetnika i obrtnika, ulaganja u poduzetničku infrastrukturu za 50 novih investicija u vrijednosti 500 milijuna kuna te edukacija za više od tri tisuće poduzetnika i obrtnika. Važnim je istaknuo i pružanje podrške poduzetnicima u realizaciji njihovih projekata i povlačenju sredstava iz EU fondova. U planu je i projekt osnivanja regionalnog centra za razvoj poduzetništva, vrijedan 30 milijuna eura, čija će se izgradnja financirati iz strukturnih fondova. Predviđena lokacija za projekt je kampus Borongaj, izrada tehničke dokumentacije financira se sa 1,6 milijuna eura iz financijskog instrumenta Western Balkans Investment Framevork, a predviđeno je da projekt bude gotov 1. siječnja 2015. Maras je najavio i osnivanje agencije za poduzetništvo, investicije i konkurentnost (APIK), u suradnji s ministarstvima gospodarstva, regionalnog razvoja i fondova EU i znanosti, obrazovanja i sporta. Bavila bi se ciljanim privlačenjem investitora za ulaganje u proizvodne sektore sa dodanom vrijednošću i izvoznim potencijalima.

Kratkoročni ciljevi ministarstva:

1. Otvaranje novih radnih mjesta u malom i srednjem poduzetništvu: 50.000 novonastalih radnih mjesta do kraja 2013.
2. Do kraja 2013. otvaranje 7.000 novih poduzeća i 13.000 novih obrta
3. Porezno opterećenje poduzetništva:
– 0% – porzena dobit za reivestiranje
– oslobođenje poduzetnika plaćanja doprinosa na plaću prve dvije godine za svako novo radno mjesto
– ulazak u sustav PDV-a 230.000 kuna
– diferencirane stope PDV-a za pojedine djelatnosti – ugostiteljstvo, turizam
4. Olakšati osnivanje novih poduzeća i ubrzati realizaciju investicija – osobni manager u ministarstvu za svaki projekt iznad 20 milijuna kuna
5. Dati snažan impuls razvoju gospodarstva
6. Povećanje kapitalizacije malog i srednjeg poduzetništva (HAMAG-HBOR-poslovne banke)
7. Razvijeni model kreditnih linija za SME preko HBOR (2.9. sporazum EIB-HBOR vrijedan 250 milijuna eura) u suradnji s poslovnim bankama, targetirana godišnja kamata < 3 posto
8. Poticanje sudjelovanja malih i srednjih poduzetnika u poslovima javne nabave i javno privatnog partnerstva (online nabava, direktna plaćanja dobavljača u nabavi)

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima

(pd)