Grčka se još jedanput našla u pat-poziciji. Nakon briselskog sastanaka ministri financija eurozone objavili su da odbijaju ponudu grčkih privatnih vjerovnika o restrukturiranju duga te zemlje. Uz argument da je prijedlog kreditora “nedovoljan” ministri su pregovore vratili na početak, no kako su privatni vjerovnici još u nedjelju upozorili da su u svojoj ponudi dosegnuli krajnje granice gubitka koji su spremni preuzeti, teško je očekivati da će se ovaj gordijski čvor ubrzo rasplesti. Ministri financija eurozone iz Bruxellesa su poručili da ne mogu prihvatiti kreditorske zahtjeve prema kojima bi kupon na nove, dugoročne grčke obveznice iznosio četiri posto. Tako su podržali grčku stranu koja je za pregovaračkim stolom zauzela stav da ne može prihvatiti kupon viši od 3,5 posto. “Ministri su grčkim kolegama savjetovali da nastave pregovore kako bi kamatnu stopu na nove obveznice spustili ispod četiri posto za cijelo razdoblje, što implicira da bi ona prije 2020. pala i ispod 3,5 posto”, izjavio je nakon briselskog sastanaka predsjednik Vijeća ministara financija eurozone. Godina koju spominje važna je zbog planova da se grčki državni dug do tada smanji na 120 posto BDP-a sa sadašnjih 160 posto.

Vremenski škripac
Zbog europskog “ne” koji pregovore de facto vraća na početak vremenski škripac još više steže Atenu, koja bez drugog paketa pomoći teškog 130 milijardi eura nikako neće moći otplatiti dug od 14,5 milijardi koji joj dospijeva u ožujku pa grčki bankrot postaje sve izgledniji. Pesimizam koji se Europom opet širi zbog Grka opravdava to što pregovori s privatnim vjerovnicima u Ateni traju gotovo sedam mjeseci, a stvarnog napretka zapravo nije ni bilo iako europski čelnici svako malo poručuju kako sporazum “samo što nije potpisan”.

Optimizam bez pokrića
Tako je jučer, primjerice, i povjerenik EU za monetarnu politiku Olli Rehn izjavio da bi dogovor mogao biti postignut već ovoga tjedna. Poput njega, i grčki ministar financija Evangelos Venizelos se nakon objave o briselskoj odbijenici usudio prognozirati kako će njegova zemlja ipak postići dogovor s vjerovnicima. I francuski ministar financija Francois Baroin bio je prilično optimističan. Uoči sastanka sa svojim europskim kolegama poručio je novinarima da “sporazum koji bi potaknuo vlasnike grčkog duga među bankama i investicijskim fondovima da prihvate velike gubitke na grčkim obveznicama poprima sve jasnije obrise”. Inače, jutro nakon objave da prijedlog vjerovnika nije prihvaćen svi su čekali njihovu reakciju. No do zaključenja broja, Charlesa Dallara, čelnik Instituta međunarodnih financija, koji zastupa grčke privatne kreditore, rekao je tek da nije primio službenu obavijest iz Bruxellesa. Upitan hoće li vjerovnici popustiti odgovorio je: “Neću komentirati. Naš stav je jasan.”