Najave novih i već provedena povećanja cijena osnovnih prehrambenih namirnica i niza drugih proizvoda na policama u trgovinama i prije nego je službeno donesena odluka u Banskim dvorima o povećanju stope PDV-a sa 23 na 25 posto stručnjaci ocjenjuju prvim negativnim efektom i primjerom loše vođenog procesa izmjena u fiskalnoj politici. Predugo se, kažu kritičari takve vladine radne taktike, pripremaju i najavljuju osjetljive mjere kao što je dizanje poreza, a da još nisu razrađeni svi detalji reformi koje slijede.

Nova i stara osnovica
Prema dostupnim informacijama, tek će se na sjednici Vlade u četvrtak konačno službeno doznati što će točno porezne promjene obuhvatiti. Posljednje vijesti iz Banskih dvora govore pak da se razmatra mogućnost promptnog uvođenja, s primjenom od 1. ožujka, samo više opće stope PDV-a, od 25 posto, dok bi se najavljivane međustope izmijenile naknadno, vjerojatno početkom srpnja. Dodatnu konfuziju izazivaju i Milanovićeve najnovije najave povećanja neoporezive osnovice dohodaka na 3000 kuna, kojom bi se, kako naglašava, postiglo dizanje prihoda onim građanima koji ostvaruju niža primanja. Međutim, moguće je da je Milanović bio neprecizan jer je prije iz Vlade bilo najavljivano da će osnovica ostati na istoj razini od 1800 kuna, ali bi plaće do 3000 kuna bile neoporezive. Osim što bi se u tom slučaju otvorio niz pitanja u vezi s provedbom i samim reguliranjem takvih osnovica, time se nastavlja i narušavanje ionako nestabilnoga financijskog sustava jedinica lokalnih samouprava. Promjene neoporezivog dijela plaće upravo bi njima najviše i smanjile prihode, a o tome je, kako se čuje, bilo riječi i na sastanku s Udrugom gradova Hrvatske održanom prije nekoliko dana u Vladi.

Gradovima kompenzacija
Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, koji predsjeda Udrugom gradova, ističe kako se razgovaralo na načelnoj razini, no da su od predstavnika Vlade dobili uvjerenja da ako dođe do povećanja neoporezivog dijela plaća, središnja država će gradovima i županijama to kompenzirati promjenom njihova udjela u porezu na dohodak. O detaljima se, kaže, nije još razgovaralo, ali je ministar financija Slavko Linić iznio gradonačelnicima procjenu da bi im se takvom promjenom potencijalno moglo prouzročiti gubitak prihoda na razini od 220 do 250 milijuna kuna. No u tom bi se slučaju, naglašava Obersnel, manjak prihoda lokalnim jedinicama kompenzirao.

Ne žele se miješati
Najnovije reformske zahvate ozbiljniji analitičari službeno u ovoj fazi kada stižu načelne smjernice još ne žele detaljnije ocjenjivati. “U svakom slučaju, treba pričekati Vladinu odluku jer informacije s kojima se sada raspolaže, osim na načelnoj razini, nisu dovoljne za komentiranje”, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori te poručuju kako pored opće stope nisu poznate međustope niti neke moguće dodatne intervencije u fiskalnoj sferi. Upozoravaju tek na činjenicu da Hrvatska posljednjih godina nije imala problem prihodovne strane, nego slabog nadzora rashodovne strane proračuna. A upravo se o tom segmentu i dalje najmanje javno govori.

Smjer razmišljanja

Još je sve otvoreno
Još uvijek ništa nije utvrđeno, razmatramo više opcija u oporezivanju plaća, poručuju iz Vlade.

Opcija i veća minimalna plaća
Osim najavljene više neoporezive osnovice dohotka na 3.000 kuna u Banskim dvorima prema dostupnim informacijama razmišlja se i o povećanju razine minimalne plaće na 3.000 kuna, pri čemu bi neoporezivi dio bio nešto niži, između 2.200 i 2.500 kuna. Koja god opcija na koncu prevladala, iz Vlade poručuju kako će se ta razlika u prihodima jedinicama lokalnih samouprava nadoknaditi.

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima