Dok raste napetost oko iranskog nuklearnog programa, Obamina je administracija upozorila ajatolaha Alija Hamneija da će iranska prijetnja zatvaranjem tjesnaca Hormuz izazvati reakciju SAD-a. Početkom mjeseca međunarodni su promatrači potvrdili da je Iran započeo s obogaćivanjem urana u novom podzemnom postrojenju.

SAD i Europa pojačavaju sankcije kako bi spriječili dotok zaradi od nafte. Iranski je nuklearni znanstvenik 11. siječnja poginuo u bombaškom napadu, a u vladinu listu iznesene su sumnje da bi Islamska revolucionarna garda mogla uzvratiti napadom.Mnogi dužnosnici, stručnjaci i komentatori sve više očekuju neku vrstu vojnog sukoba. Nitko ne želi da Iran razvije nuklearno oružje. No vojni napad na nuklearna postrojenja bio bi prava katastrofa. Ne znamo bi li bilo kakva kombinacija sankcija i poticaja uvjerila Teheran da odustane od nuklearnih ambicija. Ima i još jedna mogućnost: pregovori sa SAD-om i drugim velikim silama koji bi doveli do obustavljanja iranskog nuklearnog programa u zamjenu za prekid sankcija i diplomatske izolacije. Vodstvo Irana dosad se nije pokazalo spremnim za ozbiljne pregovore. Vijeće sigurnosti UN-a zatražilo je od Irana da prestane obogaćivati uran. Iran tvrdi da mu pristup nuklearnoj tehnologiji treba radi električne energije i drugih mirovnih potreba, no ta je izlika poprilično šuplja. Velike su sile obećale dovoljan dotok energije ako Iran napusti nuklearni program. No Iran obogaćuje uran i razvija druge tehnologije koje će državi omogućiti stvaranje nuklearnog oružja. Sudeći prema posljednjem izvještaju inspektora UNa, Iran je sastavio računalne modele nuklearnih eksplozija, proveo pokuse s fizijskim bombama i dovršio ispitivanja bojne glave koja bi se mogla uklopiti u projektil srednjeg ranga. Tajna kampanja ubojstava, bombaških i internetskih napada, koje, prema pisanjima u The Timesu, uglavnom provodi Izrael, usporava njihov program, no ne zna se je li to dovoljno. Gospodarski bi pritisak mogao biti učinkovit da Vijeće sigurnosti UN-a jače pritegne Iran sankcijama. Novi krug sankcija odgođen je zbog protivljenja Rusije i Kine. SAD i Europa provode svoje kaznene mjere, a prijetnja Teherana da će zatvoriti tjesnac Hormuz očit je znak sve većeg gospodarskog očaja. Novi američki zakon koji bi kažnjavao strane tvrtke koje posluju sa središnjom iranskom bankom te naftni embargo koji će ministri vanjskih poslova EU potpisati 23. siječnja očito su pomak prema postupnom uvođenju novih sankcija. Japan je obećao da će kupovati manje količine iranske nafte, Kina i Južna Koreja također traže druga rješenja, a Indija se još nije izjasnila. Teheran će prije reagirati ako svi glavni uvoznici izvrše pritisak. Amerikanci i Europljani surađuju s Turcima na novom krugu pregovora s Iranom. Iranci moraju znati da gospodarski pritisak neće popuštati dok ne odustanu od nuklearnog programa.