Nakon političkog debakla da u posljednjem mjesecu 2011. godine dobije očekivani status kandidata za prijam u Europsku uniju, srpske političke strukture okrenule su se kampanji za privlačenje inozemnih investicija videći u njima prečac za ostvarenje istoga cilja. Političari – od predsjednika države do ministara i opozicijskih vođa – doslovno su se rastrčali po svijetu uvjeravajući inozemne kompanije da je Srbija najprivlačnije odredište u regiji za ulaganje njihova kapitala. S tih putovanja vratili su se puni optimizma objavljujući domaćoj javnosti da u 2012. godini može očekivati poplavu inozemnih ulagača.
Iako je investicijska strategija približavanja asocijaciji europskih zemalja dobila pozitivnu ocjenu Michaela Schmidta, direktora njemačke gospodarske delegacije u Beogradu, osobito kad je riječ o povezivanju s njemačkim tvrtkama, angažman visokih srpskih državnih dužnosnika na privlačenju stranih tvrtki najavljuje predstojeće parlamentarnih izbora. Stranke su već ušle u utrku iako izbori nisu još službeno raspisani. Srpski predsjednik Boris Tadić, lider Demokratske stranke, vratio se iz Italije s najavom da je talijanski proizvođač specijalnih čelika Danieli spreman uložiti 500 milijuna eura i u prvoj fazi zaposliti 1200 radnika. Ministar gospodarstva Nebojša Ćirić, član novoosnovane stranke Ujedinjenih regiona Srbije, doputovao je iz SAD-a s obećanjem da će američke kompanije uložiti 600 milijuna dolara. U toj je igri brojaka rekorder Tomislav Nikolić. Vođa oporbenog SNS-a obećava investiranje čak 100 milijardi dolara u Srbiju, dakako pod uvjetom da dođe na vlast, a kao glavni projekt navodi gradnju plovnoga kanala koji bi Dunav preko Morave i Vardara povezao sa Sredozemljem. Vrijedi spomenuti i najavljeni dolazak luksemburške tvrtke Securum Equity Partners koja bi u Srbiji uložila tri milijarde eura u gradnju najveće europske solarne elektrane. Popis kompanija time ne završava jer se investiranje kineskoga kapitala u energetski sektor već smatra gotovom stvari. To je nakon povratka iz Pekinga utvrdio ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić. Već spomenuti ministar Ćirić najavio je i dolazak Boeinga, Motorole i tvrtke NCR. Taj najveći proizvođač bankomata trebao bi uoči parlamentarnih izbora u Beogradu otvoriti sjedište za sjevernu Afriku i Bliski istok. Ćirić je uz neposrednu potporu Mary Warlick, američke veleposlanice u Beogradu, trebao otkloniti suzdržanost američkih kompanija koje nerado ulažu u Srbiju. Pritom se posebno izdvaja slučaj Srbe Ilića, Amerikanca srpskog porijekla, koji se više od pet godina sudski spori s Agencijom za privatizaciju koja mu je oduzela dvije kupljene turističke agencije i jednu već prodala ruskom Metrpolu. Agencija će morati popustiti i Iliću vratiti imovinu. S druge strane SAD je odobrio povlašten uvoz 4800 srpskih proizvoda.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.kolega kako to malo euri malo kune?……11 milijardi kuna je puno manje od 5milijardi eura
Da, Srbija samo (?!) u 2012. treba vratiti 5,1 milijardu eura inozemnoga duga, dospjeloga za naplatu. A Hrvatska? Hrvatska će u 2012. platiti duplo više – 11,2 milijarde kuna kamata!
Uključite se u raspravu