Nakon što je Belgija kroz prodaju obveznica izravno od svojih građana posudila oko šest milijardi eura, ideja o takvom plasmanu državnih vrijednosnica sve češće spominje se i u domaćim financijskim krugovima. Aranžira li se vrijednosnica pametno uz adekvatan marketing mogla bi imati uspješan plasman, ali i biti dobitna kombinacija za državu, građane, ali tržište kapitala, smatraju sugovornici Poslovnog dnevnika.

Unatoč negativnim iskustvima iz bivše države, poput obveznica za financiranje autoceste Zagreb-Split koja tada nije sagrađena, a ni novac vraćen ulagačima, znanstvenik Anto Bajo s Instituta za javne financije smatra da bi interes postojao. “Zbog situacije na tržištima i u Europi to bi bio dobar potez države za koju je bolje da se zadužuje na domaćem umjesto inozemnom tržištu”, kaže. Pod uvjetom da donesu dobar prinos, to je dobar potez za sve uključene. “Ako se pametno aranžira, takav instrument bi zadovoljio financijske potrebe države, a potom kotirao na sekundarnom tržištu i donio mu svježu likvidnost. To bi bila dobra prilika da se ”prodrmaju“ kamate u bankama jer bi građanima bilo isplativije štedjeti ulaganjem u taj papir nego držati depozit u banci”, smatra Bajo te vjeruje da bi mali ulagači te obveznice držali uglavnom do dospijeća. Premda bi atraktivan prinos iz banaka odlio barem dio od gotovo 245 milijardi kuna štednih i oročenih depozita, u izravnom posuđivanju države od građana banke ne bi nužno izvukle deblji kraj. “Plasman tih vrijednosnica na tržište može ići preko banaka jer one imaju za to znanja i mogućnosti što mogu naplatiti. Nakon toga one mogu sudjelovati u sekundarnoj trgovini na burzi, a ne treba zaboraviti da bi država tim novcem mogla vratiti dio duga bankama”, kaže ekonomist Damir Novotny. On bi sam, kaže, rado kupio državnu obveznicu uz adekvatan prinos, a na pitanje što bi to značilo kaže: “U trenutnim tržišnim uvjetima sve ispod šest posto ne bi imalo smisla”.

Skeptičan prema ideji je profesor Silvije Orsag sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta koji drži da bi to bilo tehnički jednostavno napraviti, no pita se “tko će kupovati uz povjerenje koje imamo u državu i institucije?” Novi instrument za trgovanje rado bi vidjeli na Zagrebačkoj burzi i za njega, što se regulative tiče, zapreka nema, kaže predsjednica Uprave Ivana Gažić. Ističe da je “svaki novi instrument dobrodošao, a posebno obveznica za male investitore kakvu još nismo imali”. Na pitanje razmišlja li po uzoru na Belgiju i ministar financija Slavko Linić, iz Ministarstva financija poručeno nam je da se “u siječnju rade kompletne analize prihoda i rashoda pa bi prije veljače i prije pripreme proračuna bilo teško dati ikakve odgovore”. Pošto joj je srušen rejting, Belgija je početkom prosinca prodala rekordne 5,73 milijarde eura državnog duga svojim građanima kako bi lakše zatvorila proračun za 2012. Interes Belgijaca bio je iznenađujući zahvaljujući poreznim poticajima na kupnju vrijednosnica te prinosu od 3,5 do 4,2 posto.

Sam bih kupio takve obveznice ako bi prinos bio veći od šest posto
D. Novotny, ekonomist

Dobrodošla ideja, obveznicu za male investitore još nismo imali
I. Gažić, ZSE

Tko bi to kupovao uz ovako nisku razinu povjerenja u državu i institucije
S. Orsag, Ekonomski fakultet Zagreb

To bi bio dobar potez države i prodrmao bi politiku kamata u bankama
A. Bajo, Institut za javne financije

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima