I dok europski vođe zbrajaju redove radi spašavanja krize eura, američko-njemački sukob oko oporavka svjetskog gospodarstva dobio je novu, oštriju notu. Njemačka kancelarka Angela Merkel usprotivila se skepticima i postavila temelje za čvršću uniju koja će, prema njezinim riječima, ispraviti pogreške počinjene prilikom rođenja eura te integraciju dugoročno vratiti na stabilan put.

U svojim je nastojanjima Europi nametala njemačku fiskalnu disciplinu. Dok se mehanizam europskog sporazuma još uvijek slaže, predsjednik Obama obratio se dosad najoštrijim upozorenjem vezanim za rješenje koje predvodi Njemačka. Naglasio je da opstanku eura prijeti nedovoljno brza i snažna reakcija na tržišne sile. U srži rasprave jest pitanje koliko vlade smiju utjecati na moć tržišta. Obama smatra da bi temeljni cilj vlade trebala biti uspostava stabilnosti na tržištu te pridobivanje povjerenja ulagača. Angela Merkel s dubokom skepsom gleda na financijsku industriju te gotovo moralizatorski ističe da stvarne promjene neće biti moguće dok kreditori i zajmoprimci ne plate visoku cijenu za svoje pogreške. “Vodi se bitka ideja”, smatra Almut Möller, stručnjak za Europsku uniju pri Njemačkom vijeću za inozemne odnose. “Različit im je stav prema uspostavi održivog gospodarstva u globaliziranom svijetu. Na tome počiva raskol.”Na političkoj bi se razini Angela Merkel mogla vratiti na 9. prosinca, kad je u Bruxellesu održan sastanak eurovodstva, i izjaviti: “Uspjeli smo.” Merkel je uspjela provesti plan o lakšem nadziranju vladine potrošnje, što bi Europskoj komisiji omogućilo da revidira proračune pojedinih zemalja i usprotivi se onima koji prekrše dogovorenu razinu zaduživanja. Prvotna je tržišna reakcija na sastanak u Bruxellesu bila povoljna, no skeptici kažu da se u ekonomskom smislu radi o površnoj pobjedi Angele Merkel. “Ako se ispostavi da novi dogovor nije dovoljno snažan za provođenje dogovorenih pravila, vratit ćemo se na početak”, ističe Thomas Klau, politički analitičar i voditelj pariškog ureda Europskog vijeća za međunarodne odnose. Netom prije Merkeličina neočekivano snažnog uspjeha, Obama je na drugu stranu Atlantika uputio svoje nepromišljeno upozorenje. “Postoji kratkoročna kriza koju treba riješiti”, rekao je, “kako bismo bili sigurni da će tržišta imati povjerenja da će Europa poduprijeti euro.” Obama je strašno ponosan na to što je ne samo Sjedinjene Američke Države već i čitav svijet spasio od akutne financijske propasti nakon 2008. Time što ignorira kratkoročnu prijetnju, američki dužnosnici tvrde da Angela Merkel nehotice koketira s prijetnjom koju su teškom mukom uspjeli zadržati pod kontrolom. Jake vlade mogu jeftino posuđivati novac, barem tako kažu glavni ekonomisti s obiju strana Atlantskog oceana, a obvezne su agresivnije intervenirati kako bi nadoknadile manjak privatne potražnje.

Nijemci se čvrsto protive bilo kakvom rješenju koje podrazumijeva daljnje zaduživanje, a čak i politici koja pozdravlja inflaciju, kojom su odavno opsjednuti. Njemački zakonodavci od Europske središnje banke traže da se svlada te da ne kupuje previše obveznica iz ozbiljno zaduženih zemalja eurozone. Amerikanci smatraju da dan obračuna treba nastupiti nakon uspostave financijske stabilnosti.Predsjednika Obamu, dakako, čekaju novi izbori, a njemačka se vlast potiho žali da Obamu zanimaju jedino izborni rezultati. Što se Nijemaca tiče, čini se kao da su spremno dočekali raspad povjerenja tržišta. Da nije bilo pritiska s tržišta, Silvio Berlusconi ne bi odstupio s mjesta premijera Italije. Bez elementa straha većina se europskih partnera ne bi tako lako odlučila Bruxellesu prepustiti nadzor državnog proračuna. Mnogi Nijemci također smatraju da je angloamerička zaljubljenost u financijsku industriju korijen pada konkurentnosti Zapada u odnosu na Istok. Velike banke stvaraju i iskorištavaju kreditne krize te, prema njihovim riječima, traže goleme naknade za sanaciju, a ne stvaraju održiv rast. Ove će godine njemački izvoz dosegnuti rekordne visine te po prvi put premašiti granicu od bilijuna eura ili 1,3 bilijuna dolara. Međutim, Merkeličina strategija i dalje nosi visok rizik. Prije godinu dana prevarila se kad je ustrajala na tome da se svaki plan sanacije sastoji od ujedinjenja snaga privatnog i javnog sektora, što se dogodilo u slučaju Grčke. Tržišta su kaznila Italiju i Španjolsku zbog takvog stava, a odbijen je i na skupu u Bruxellesu. Obama se zabrinuo pa je poslao ministra financija Timothyja Geithnera da prije sastanka na vrhu uzburka zabrinutost na Starom kontinentu. Na kraju je Merkeličin stav jasno nadmašio Obamin. “Merkel vodi igru”, kaže Josef Joffe, izdavač njemačkog tjednika Die Zeit, “i piše pravila.”

Nicholas Kulish