Europska unija zatražila je od Srbije da u najkraćem mogućem roku završi preostale dionice na cestovnom i željezničkom koridoru X, koji središnju Europu spajaju s Bliskim istokom. Ukoliko to ne bude urađeno u razumnom roku, koji nije vremenski preciziran, Srbija će u prometnom pogledu, biti zaobiđena drugim alternativnim pravcima, koji, prvenstveno idu preko Rumunjske i Bugarske.

Posljednja opomena
Europska komisija usvojila je prijedlog transformacije postojećih koridora u jedinstvenu prometnu mrežu, čime će se ukloniti sve prepreke te unaprijediti infrastruktura. Do 2030. godine trebalo bi se uložiti 500 milijardi eura, polovica sredstava do 2020. godine. U toj mreži nisu ucrtani pravci koji idu preko Srbije. Goran Rodić iz Privredne komore Srbije smatra kako će se pravci preko Srbije ucrtati kada budu završeni. U stručnim krugovima prevladava uvjerenje da brisanje Srbije s karte glavnih europskih prometnica treba shvatiti kao posljednju opomenu da Srbija što prije vlastite ceste osposobi za prijevoz putnika i robe po europskim standardima. Beograd bi, unatoč pogodnoj lokaciji za kombinirani prijevoz koji čine riječne, cestovne, željezničke i zračne linije, mogao izgubiti sve te prednosti, ako ne ubrza gradnju cestovne i željezničke infrastukture.

Loša organizacija
Osim Srbije, financijske posljedice osjetit će Hrvatska, Slovenija i Makedonija koje se nalaze na tom pravcu. Da bi se ublažile posljedice sporog kretanja vlakova kroz Srbiju, kojima je prosječna brzina ispoda 60 km na sat, osnovano je zajedničko željezničko poduzeće Cargo 10, kompzicije kojega se propuštaju bez carinskih pregleda. Funkcioniranje toga poduzeća sa sjedištem u Ljubljani još nije polučilo očekivane prednosti, jer se njegova kompozicija trenutno koristi samo jednom tjedno. Ostaje upitno može li Srbija udovoljiti postavljenim uvjetima. Osim zbog kroničnog nedostatka novca, gradnja cestovnog Koridora X kasni više od dvije godine i zbog loše organizacije te angažiranja srpske građevinske operative, koja je pokazala da nije na visini postavljenog zadatka. Srpski ministar infrastrukture Milutin Mrkonjić, postao je poznat po olakim davanjima obećanja. Mrkonjić je svojedobno izjavio da će cestovni koridor biti završen do kraja ove godine, ali sad “pjeva drugu pjesmicu” pa javno obećava da će se to u najboljem slučaju dogoditi s kašnjenjem od najmanje dvije godine. Mediji nestrpljivo čekaju novu ministrovu izjavu.

Ruski kredit, kap u moru
Vlada je kreditnim sredstvima osigurala financiranje gradnje preostalih dionica na cestovnom Koridoru X, od Leskovca do granice s Makedonijom te od Niša prema Bugarskoj. Na tim dijelovima potrebni su vrlo zahjtevni radovi zbog loše konfiguracije terena na kojemu treba probiti više tunela i proširivati uske prolaze u klisurama.Najveće teškoće vezane su uz obnovu željezničke infrastrukture koja je u očajnom stanju pa se sad vlakovi kreću sporije nego prije stotinu godina. Za obnovu pruga potrebno je više od pet milijardi eura kojih Srbija nema. Ruski kredit od 800 milijuna dolara tek je kap u moru, a i on će se iskoristiti za gradnju sporednog pravca od Beograda prema granici s BiH.

Usko grlo

Kompanije zaobilaze Srbiju
Put preko Srbije kraći je za 390 km u odnosu na pravac koji od Austrije prema Grčkoj ide preko Rumunjske i Bugarske, ali iz Bruxellessa poručuju da Europska unija neće tolerirati postojeća uska grla na srpskom dijelu koja značajno usporavaju promet. Mnoge europske kompanije već su počele zaobilaziti Srbiju, jer pored uskih grla promet je usporen zbog više graničnih prijelaza na kojima zastoj, zbog obavljanja carinskih formalnosti, traje i po više dana, što nije slučaj s Rumunjskom i Bugarskom u kojima, kao članicama EU takvih zastoja nema.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno