Usred europske financijske i političke zbrke novi je predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi 3. studenoga razumno odlučio da će ključnu kamatnu stopu eurozone smanjiti na 1,25 posto, za četvrtinu postotnog boda. Priznao je da Europa srlja u recesiju i izjavio da će rast sljedeće godine biti znatno niži nego što se očekuje te tako dao nadu da će banka i u prosincu smanjiti kamatne stope.

Njegov je potez radikalan odmak od stava banke pod upravom Draghijeva prethodnika JeanClaudea Tricheta, ali i hrabar znak da će se usprotiviti zagovarateljima inflacije u Njemačkoj te da je opravdano znatno više zabrinut za neminovno kretanje Europe prema recesiji. Svoju važnu odluku mora popratiti agresivnijim koracima središnje banke. Veći dio vodstva Europske unije i dalje ne razumije koliko je nužan i hitan zadatak koji im predstoji, a to je sprečavanje bankrota Grčke i krize španjolskog i talijanskog zaduženog tržišta koji će europski bankarski sustav dovesti do raspada. Njemačka i Francuska, koje navodno čine sve što mogu da taj problem riješe, i dalje malodušno predlažu pakete pomoći čiji učinak traje tek nekoliko dana dok ulagači ne shvate da im nedostaje ključni element stabilizacije financijskog sustava tegobne Europe.Europska središnja banka mogla bi pokazati željeno vodstvo u smirivanju krize u Španjolskoj i Italiji tako što bi obveznice tih vlada otkupila po cijeni koja bi im omogućila pristup dužničkim tržištima po razumnoj kamatnoj stopi. Za središnju bi banku to značilo promjenu politike, a svaki Draghijev potez u tom smjeru bio bi dočekan snažnim političkim protivljenjem. Njemački predsjednik Christian Wulff smatra da se čak i ograničena kupnja obveznica može smatrati nezakonitim financiranjem vlade, a tu su optužbu osporile i banka i nezavisni analitičari. Kupnja obveznica neće riješiti probleme u Grčkoj jer ona ni u kojim okolnostima ne može u cijelosti otplatiti dug. No takva je politika ključna za uspostavljanje barem nekakve stabilnosti u Europi i za uvjeravanje tržišta da se kriza neće proširiti. Isto tako, taj je plan bolji od svih koji su europski vođe dosad iznijeli. Kad su ga 3. studenoga upitali o planovima, Draghi, koji je tad tek tri dana obnašao novu dužnost, rekao je da je program kupnje obveznica privremen i ograničen. Ponovio je već izlizanu mantru da pojedine države moraju sanirati proračunske deficite i jasno se distancirao od mogućnosti da banka slabim europskim zemljama služi kao zajmodavac u posljednjem trenutku. Možda će tu ulogu morati preuzeti i prije nego što misli ako očekuje da se situacija u Europi dovede pod kontrolu.