Mađarski Mol je još jednom pokazao mišiće imenovanjem svog kandidata Artura Thernesza na mjesto šefa rafinerija i marketinga Ine i ne dopuštanjem da se uopće razmatra kandidatura koju je predlagala hrvatska strana. Da stvar bude apsurdnija, donošenje te odluke, poklopilo se sa spajanjem optužnica protiv bivšeg premijera Ive Sanadera, za ratno profiterstvo u aferi Hypo banke i za navodno primanje 10 milijuna eura mita kako bi se Molu prepustila upravljačka prava u Ini, a na temelju kojih je Thernesz, i izabran za šefa jedne od najosjetljivijih pozicija u hrvatskoj naftnoj kompaniji.

Neslužbeno, upućeni izvori objašnjavaju da jedino šef rafinerijskog biznisa, uz direktora financija, u Ini ima uvid u cijene nafte i naftnih derivata, odnosno može usporediti cijene nabave s onima pod kojima Mol opskrbljuje Inu. Prema mišljenju naših sugovornika, u strukturi nabave Ine, upravo nafta predstavlja najvažniji zalogaj, čak oko 80 posto ili oko dvije milijarde američkih dolara troška, pa je jasno zašto Molu odgovara da i četvrti put u nešto više od dvije godine ima apsolutni nadzor nad tim poslovanjem i da još jednom imenuje svog čovjeka na tu poziciju. Ilustracije radi, prošli tjedan su cijene nafte po barelu bile 108 dolara, a jučer 116 dolara, što je samo po tankeru, koji prosječno ima jedan milijun barela, razlika od 8 milijuna dolara.

Trenutačno, hrvatska strana nema nikakvog uvida u uvjete pod kojima se nabavlja nafta i specifikaciju faktura koje Mol dostavlja Ini, ostvarujući pri tome prostor za solidnu zaradu. To Mađari indirektno potvrđuju i ustrajnom blokadom imenovanja ikoga osim svojih kadrova na tu važnu poziciju. Hrvatska je strana kandidirala Miroslava Krnića, čovjeka sa 25-godišnjim iskustvom u svim važnijim segmentima poslovanja Ine od nabave nafte do formiranja cijena, uključujući i čelnu poziciju rafinerijskog poslovanja. Nije nezanimljivo i da upravo u sektoru rafinerijskog poslovanja Ina posljednjih godina ostvaruje konstantne gubitke. Tako je 2008. gubitak tog segmenta iznosio 1,3 milijarde kuna, 2009. je nešto smanjen na 670 milijuna kuna, a lani je porastao na 870 milijuna, dok u devet ovogodišnjih mjeseci iznosi 830 milijuna kuna. U četiri godine gotovo četiri milijarde kuna Ina je izgubila u tom dijelu poslovanja. Što preostaje predstavnicima države u zaštiti hrvatskih interesa u Ini, u uvjetima kada je na političkoj razini fokus na skorim parlamentarnim izborima i u trenutku početka suđenja bivšem premijeru zbog navodnog primanja mita od Mola?

“Nažalost, ugovor s Molom je takav kakav jest i nije izvan snage, pa je odluka uprave o imenovanju šefa rafinerija valjana. No, i dalje ostajem pri tome da se u odabiru tako važnih kadrova mora prvenstveno voditi računa o kvaliteti i referencama, a manje o ishodištu ili nacionalnoj pripadnosti kandidata. Ono što nikako nije dobro jest tolika fluktuacija na tako osjetljivoj poziciji”, kaže predsjednik Nadzornog odbora Ine Davor Štern. Inicijativa hrvatske Vlade o pregovorima oko revizije ugovora s Molom, u koju je i on uključen, još uvijek stoji i očigledno će se tek nastaviti nakon izbora i imenovanja nove vlade, a do tada je pogled usmjeren prema Državnom odvjetništvu, koje, uvjereni su naši sugovornici, itekako ima osnove za postupak u kojem će se Molu blokirati sporna upravljačka prava u Ini.

O toj su temi na jučerašnjem predizbornom sučeljavanju u organizaciji Večernjeg lista i Media servisa žestoko raspravljali i politički kandidati, a najžešće su reagirali HSP-ovac Danijel Srb, prozivajući Vladu što nije podnijela zahtjev za blokadu imovine Ine zbog sumnje da je proces prodaje bio posljedica korupcije, te Milorad Pupovac iz SDSS-a, koji upozorava da se upravo u slučaju imenovanja izvršnog direktora za rafinerije vide posljedice slabe zaštite hrvatskih interesa kad je riječ o Ini.Tek je u srijedu Uprava Ine izvijestila preko Zagrebačke burze da je donijela odluku o puštanju u rad sisačke rafinerije. “Radovi sanacije nakon požara su završeni i ovog se mjeseca očekuje uspostava redovitog rada postrojenja rafinerije”, poručuju iz Ine.

Normalizacija

Ponovno trgovanje u Londonu
“Britanska Hanfa” Financial Services Authority, skinula je privremenu zabranu trgovanja globalnim potvrdama o deponiranim dionicama Ine na Londonskoj burzi. Nastavak trgovine odobren je 7. studenog, nakon što je otklonjen povod zabrani koja je na snazi od 26. listopada, a radilo se o tome da Ina na tamošnju burzu od konca prošle godine nije slala financijska izvješća.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo