Na sastanku vodećih hrvatskih građevinara u prostorijama Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) zaključeno je da bi krediti i garancijski programi HBOR-a za izvozne građevinarske poslove mogli izvući hrvatsko građevinarstvo iz problema. No pravi problem i dalje je u domaćem tržištu koje je, kako kažu, na koljenima.
Dugoročno kreditiranje
U Hrvatskoj nema novih većih projekata na vidiku, spominje predsjednik Uprave Nexe grupe Ivan Ergović, i dodaje kako su stoga pohvalni napori HBOR-a da se poveća konkurentnost naših građevinara na stranom tržištu. “Nexe grupa je u ovoj godini ostvarila 45 posto prihoda na stranom tržištu, a prošle godine tri posto manje”, spominje Ergović.Ostali se slažu da bi bilo dobro kad bi se na vanjskom tržištu ostvarivalo i 15 posto prihoda. Osim garancija građevinarima HBOR je u namjeri da se poveća broj poslova na stranom tržištu uveo i kreditiranje stranih kupaca ili banke kupaca u inozemstvu. Naime, riječ je o tome da strani naručitelj radova neke hrvatske građevinske tvrtke može uzeti kredit HBOR-a. Dakle, naš građevinar zaključi posao s inozemnim naručiteljem te se obraća HBOR-u sa zahtjevom za kredit kako bi omogućio dugoročno kreditiranje naručitelja svojih proizvoda, bez pogoršanja vlastite likvidnosti. “Bitno je iskoristi ove uvjete i molimo građevinare da nam se obrate i prije odlaska na natječaj u inozemstvo kako bismo im mogli pomoći savjetima”, kazao je Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.miami, ja ih ne podcjenjujem nego ocjenjujem i stojim iza toga da oni mahom ništa ne vrijede.
razlika i kvaliteti između naših "građevinara" i onih na uspješnih na svjetskom tržištu taman je jednaka razlici cijene između bechtelovog i "našeg" kilometra autocesta, a to je trostruka cijena na našu štetu.
i pritom mislim na nositelje posla, naši su podizvođači upravo zahvaljujući bechtelu i drugim stranim tvrtkama bili postigli dobar know-how, i mogli su izaći na strana tržišta brzo, no država je ih uništila sustavom koji nečasno protežira igh, konstruktor i slične svinjarije od tvrtki, dopustivši da ih isti unište neplaćanjem.
složene građevinske tvrtke mogu nastati samo dugom evolucijom u složenim tržišnim uvjetima, i zato ni igh ni konstruktor nemaju šanse, jer se sav njihov razvoj, bolje rečeno nakaradno hipertrofiranje osniva na nečasnoj podršci politike.
Pa, dajte nabrojite najjače izvoznike u Hrvatskoj, koji izvoze svoj RAD! Ne robu! Know how…
/ Geofoto…dalje…???
Ne slažem se, osi3.
HBOR je najčišća banka s predloškom jasnog i izdržljivog kreditiranja.Jedno tri puta sam tražila
prolog otplate kredita..i bilo je o.k.
Treba pretočiti novac iz pretpristupnih fondova u HBOR, ili iz izvora gdje ima novaca.Ne treba posustati-već ovu banku -razviti i staviti im veća sredstva na raspolaganje.
Građevina ima perspektivu i treba NOVACA za veće radove u inozemstvu.Nemojte ih podcjenjivati.
kad bi gledali samo načelno, to je sigurno dobro, poticati izvoz.
no u ovom konkretnom slučaju:
1. hbor uopće nema novca da podržava velike građevinske pothvate, a jedino takve ima smisla podržavati u inozemstvu. dok kod proizvođača ima smisla podržati i mala poduzeća, kod investicijskih projekata se ne isplati izlaziti preko grane za projekte manje od recimo 10 milijuna eur, jer ih režija prosto ne čini konkurentnim.
2. mi nemamo više od dvije ili tri građevinske tvrtke koje imaju pojma s pojmom o vođenju složenih projekata, a i te koje imaju znanja premale su (osim dalekovoda, za koji hbor opet neće imati love). naši mastodonti su vreće bez dna koje opstaju isključivo zahvaljujući nečasnom poštapanju/dotiranju od strane države, i na slobodnom tržištu oni nestaju u čas, jedini način da opstaju je “način” naših brodogradilišta – stalno sisanje države.
3. tko je god ikad išta pogledao o strukturi takvih kredita, znat će da države kreditiraju samo investicijske projekte s velikim udjelom domaće proizvodnje, i to ne cementa i kamena, nego strojeva i opreme. to rade i turci i česi, a i nijemci. budući da znamo da su kod nas političari ugušili industriju, bespredmetno je i misliti o tome.
ukratko, prazna priča kao dio predizbornih lagarija.
Uključite se u raspravu