Posljednja desetljeća obilježile su sve izraženija globalizacija poslovanja, revolucija informacijske tehnologije i ekonomije znanja, otvaranje novih tržišta i političke promjene. Značajan je i još izraženiji fokus poslovnog sektora na potrošače i zadovoljavanje njihovih želja i potreba, uspon nevladinih organizacija i njihovih aktivnosti, ali i rastući nedostatak povjerenja u institucije tržišnog gospodarstva. Sve te međusobno povezane pojave dovele su do vrlo ozbiljnih promišljanja o važnosti usvajanja i provedbe koncepcije društveno odgovornog ponašanja – DOP kao jednog od najvažnijih odgovora na izazove suvremenog poslovanja i razvoja. Gospodarstvo svojom snagom po prirodi stvari utječe na javnu politiku i odlučivanje na različitim razinama. Kroz svoje poslovne aktivnosti gospodarstvo doprinosi stvaranju novih radnih mjesta, stvaranju bogatstva i njegovoj odgovornoj raspodjeli smanjujući tako socijalne troškove.
Agenda iz Lisabona
Društveno odgovorno ponašanje došlo je u fokus europske strategije konkurentnosi u posljednjih desetak godina tako da je tek 2000. godine u Lisabonu napravljena agenda u kojoj se definiraju misije i ciljevi DOP-a. U konkretnom slučaju to znači da se Europu želi učiniti najkonkurentnijim i nadinamičnijim gospodarstvom na svijetu, zasnovanim na znanju i održivom ekonomskom razvoju s više kvalitetnijih radnih mjesta i boljom društvenom kohezijom i uključenošću. No kako je društveno odgovorno ponašanje prilično konfuzan pojam kako za širu javnost, tako i za poslovne krugove, u Lisabonu je odlučeno da će se u prvih pet-šest godina okupiti odgovarajuće ljude i organizacije te u kratkoročnom razdoblju doprijeti do pola milijuna poslovnih ljudi. Poslije toga je nužno probuditi znanje, raširiti osviješćenost i primjenu DOP-a kroz edukaciju, alate menadžmenta i razmjenu znanja te proširiti dijalog o društvenoj odgovornosti između poslovnog sektora i ostalih sudionika u procesu.
Razvijene zemlje Europske unije krenule su nakon toga u ostvarivanje ciljeva DOP-a pa je tako u Belgiji donesen prvi zakon o dobrovoljnom označavanju “odgovorne proizvodnje” u Europi, Francuska je donijela prvi zakon o obveznom trobilančanom izvještavanju za kompanije izlistane na burzi (financijski, društveni i ekološki aspekti poslovanja). Švedska je zemlja u kojoj je DOP i prije bio izraženije nego na ostatku Starog kontineta pa je ona svoj doprinos odlučila dati kroz promicanje DOP-a u zemljama u razvoju kroz “Švedsko partnerstvo za globalnu odgovornost”. Velika Britanija je pak kao najrazvijenija zemlja u DOP-u organizrala 60 vladinih inicijativa te postavila prvog ministra za društveno odgovorno ponašanje, a na Londonskoj burzi kotira index FTSE4Good. Istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj također postoji čitavi niz aktivnosti u sferi društveno odgovornog ponašanja, no i da istodobno dobar dio toga nije strateški osmišljen, strukturiran ili obuhvaćen izvještajima. DOP je u Hrvatskoj problematičan jer su tržišta relativno nezrela i nude ograničene mogućnosti izbora. Poduzimaju se početni napori u tom smjeru, kao što, na primjer, tvrtke koje ističu da su kriterije DOP-a uvrstile u postupak kreditnog procjenjivanja i odlučivanja o kupnji.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu