Agrokor je za novi projekt klaonice godišnjeg kapaciteta 600 tisuća svinja odabrao Belje gdje dogodine počinje izgradnja golema i moderna kompleksa, najavio je ovaj vikend srpskim novinarima koji su posjetili beljsku kompaniju predjednik Uprave Goran Pajnić. Lokacija je ciljano izabrana obzirom na zemljopisne pogodnosti i na dugoročne planove poslovanja i pozicioniranja Belja na prostoru šire regije. Naime, kapacitete suvremene klaonice, otkrivaju u Belju, čim bude u funkciji namjeravaju otvoriti i za potencijalne klijente iz Mađarske, Srbije i BiH.

Težak i osjetljiv biznis
Dosadašnjim ulaganjima, koja premašuju 250 milijuna eura, Belje je zaokružilo ratarsku i stočarsku proizvodnju s potpunim nadzorom i pod sloganom “od polja do stola”, a najveći dio investicija odnosi se upravo na svinjogojstvo. Zbog zakonskih i nekih drugih zapreka administrativne naravi izvoz svježe svinjetine trenutno nije u realizaciji ni prema regiji ni prema tržištu EU no Belje se, ističe Pajnić, već danas priprema za buduće razdoblje u kojemu će svinjetinom puniti ne samo police Konzuma već i trgovačkih lanaca iz sustava Agrokora u susjednim zemljama te na prostoru Unije. U Belju godišnje utove 360.000 svinja, od čega 260 tisuća u vlastitim objektima, a ostatak na farmama 12 kooperanata. Uzgoj svinja u cijelosti je kontroliran. I odojke, tvrdi Pajnić, više ne nabavljaju iz uvoza nego su svi sa Agrokorovih nukleus farmi baš kao i hrana kojom ih tove. Posegnuvši i za sredstvima koje je država nudila kroz Operativni program razvoja svinjogojstva, u Agrokoru su još 2006. pokrenuli ambiciozan projekt godišnjeg tova 600.000 svinja u kooperaciji sa zainteresiranim malim farmerima. Već 2007. Belje je preuzelo tron najvećeg uzgajivača svinja u nacionalnim okvirima.

Uvoz zbog pršuta
Svinjogojstvo je vrlo težak i osjetljiv biznis. Premda je uz Belje stasalo još nekoliko većih proizvođača, među kojima se izdvajaju osječko Žito i Merkur iz Slavonskog Broda, mnogi mali farmeri napuštaju tov svinja. Hrvatska već godinama ne uspijeva utoviti više od 1,2 milijuna svinja što je gotovo milijun grla premalo s obzirom na konzumaciju pojedinih mesnih kategorija na domaćem tržištu, primjerice pršuta. Upravo radi toga Vlada je nedavno popustila i dozvolila bescarinski uvoz 3500 tona šunki za proizvodnju pršuta. EU je odavno razvila svinjogojstvo i proizvodi više nego što može potrošiti stoga ta proizvodnja nije uključena u sustav potpora. Hrvatska je za svinjogojstvo izborila prijelazno razdoblje u kojemu ostaju potpore no nakon toga mnogi svinjogojci mogli bi odustati i time utjecati na još veći manjak svinjetine.

Konkurencija

Neuspjeh u Srbiji
Belje je već pokušalo izvoziti svinjetinu u Srbiju no, uvoz je spriječen uvođenjem izvancarinskih barijera. Farmeri u Srbiji traže da ih Vlada štiti od inozemne konkurencije jer, značajne količine svinjetine već se uvoze iz Makedonije što ugrožava domaće svinjogostvo, koje ima ciklička razdoblja, smjenjuju se nestašice s prekomjernom ponudom. Agrokor se u Srbiji već bavi produkcijom stoke, lani je započeo tov junadi s godišnjim kapacitetom 1400 grla.