Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Konkurentnost – mit ili ključ uspjeha

Autor: Poslovni.hr
21. rujan 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Hrvatska je i dalje vrlo nekonkurentna zemlja, na 76. mjestu u donjem dijelu konkurentnih zemalja

Prošli je tjedan Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo novu ljestvicu konkurentosti. Prema očekivanjima svih koji svakodnevno sudjeluju i rade u hrvatskom gospodarstvu, vijest koju smo čuli, ponovno je jako loša i vrlo uznemirujuća. Hrvatska je i dalje vrlo nekonkurentna zemlja, na 76. mjestu u donjem dijelu konkurentnih zemalja. To drugim riječima znači da smo propustili novih 12 mjeseci, ponovno ne čineći ništa, da postanemo malo konkurentniji, efikasniji, uspješniji, odnosno da bolje i kvalitetnije živimo.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Što zapravo znači indeks konkurentnosti? Indeks konkurentnosti u jednoj brojki, mjestu na rang-ljestvici, jednostavno i sveobuhvatno govori koliko je svaki hrvatski proizvod i usluga konkurentan na svjetskom, globalnom tržištu. Naime, svaki hrvatski poduzetnik u cijeni svojeg proizvoda mora ugraditi taj faktor konkurentnosti vlastitog okruženja i tržišta, odnosno možda bolje reći faktore nekonkurentnosti. Drugim riječima, na cijenu svakog proizvoda ili usluge izravno utječu rigidnost Zakona o radu i nefleksibilno tržište rada, birokratiziranost i neefikasnost institucija javne, regionalne i lokalne vlasti i uprava, sudstva, komplicirane, nedorečene i nekvalitetne zakonske regulative, loše makroekonomske stabilnosti, korupcija, siva ekonomija, neadekvatan obrazovni sustav, financijsko tržište, fiskalni i parafiskalni nameti, neefikasna javna poduzeća. Kada sve te naše izazove i probleme uračunate u cijenu proizvoda i usluga (što sve skupa sumarno znači 76. mjesto, odnosno hendikep, minus koji imamo), jasno da nismo konkurentni, odnosno da naši proizvodi teško nalaze tržište i kupca. A konkurentnost je mjera koja jednoznačno govori koliko je vaš proizvod atraktivan i poželjan tržištu i korisnicima kojima je namijenjen, odnosno koliko imate šansi da prodate vlastiti proizvod ili uslugu. To zapravo znači da konkurentnost izravno definira uspjeh gospodarstva i određuje stope rasta. Upravo je zbog toga danas na globalnom tržištu ključno pravilo: biti konkurentan i činiti sve da okruženje omogući poslodavcima da svoju poslovnu ideju, originalnost i inovativnost pretvore u što konkurentniji i kvalitetniji proizvod ili uslugu. To je danas top-tema i fokus svih mudrih i uspješnih zemalja i gospodarstava.

Prošli je tjedan Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo novu ljestvicu konkurentosti. Prema očekivanjima svih koji svakodnevno sudjeluju i rade u hrvatskom gospodarstvu, vijest koju smo čuli, ponovno je jako loša i vrlo uznemirujuća. Hrvatska je i dalje vrlo nekonkurentna zemlja, na 76. mjestu u donjem dijelu konkurentnih zemalja. To drugim riječima znači da smo propustili novih 12 mjeseci, ponovno ne čineći ništa, da postanemo malo konkurentniji, efikasniji, uspješniji, odnosno da bolje i kvalitetnije živimo.

Što zapravo znači indeks konkurentnosti? Indeks konkurentnosti u jednoj brojki, mjestu na rang-ljestvici, jednostavno i sveobuhvatno govori koliko je svaki hrvatski proizvod i usluga konkurentan na svjetskom, globalnom tržištu. Naime, svaki hrvatski poduzetnik u cijeni svojeg proizvoda mora ugraditi taj faktor konkurentnosti vlastitog okruženja i tržišta, odnosno možda bolje reći faktore nekonkurentnosti. Drugim riječima, na cijenu svakog proizvoda ili usluge izravno utječu rigidnost Zakona o radu i nefleksibilno tržište rada, birokratiziranost i neefikasnost institucija javne, regionalne i lokalne vlasti i uprava, sudstva, komplicirane, nedorečene i nekvalitetne zakonske regulative, loše makroekonomske stabilnosti, korupcija, siva ekonomija, neadekvatan obrazovni sustav, financijsko tržište, fiskalni i parafiskalni nameti, neefikasna javna poduzeća. Kada sve te naše izazove i probleme uračunate u cijenu proizvoda i usluga (što sve skupa sumarno znači 76. mjesto, odnosno hendikep, minus koji imamo), jasno da nismo konkurentni, odnosno da naši proizvodi teško nalaze tržište i kupca. A konkurentnost je mjera koja jednoznačno govori koliko je vaš proizvod atraktivan i poželjan tržištu i korisnicima kojima je namijenjen, odnosno koliko imate šansi da prodate vlastiti proizvod ili uslugu. To zapravo znači da konkurentnost izravno definira uspjeh gospodarstva i određuje stope rasta. Upravo je zbog toga danas na globalnom tržištu ključno pravilo: biti konkurentan i činiti sve da okruženje omogući poslodavcima da svoju poslovnu ideju, originalnost i inovativnost pretvore u što konkurentniji i kvalitetniji proizvod ili uslugu. To je danas top-tema i fokus svih mudrih i uspješnih zemalja i gospodarstava.

Gdje je fokus
I dok se čitav svijet apsolutno fokusira na konkurentnost vlastitoga gospodarstva jer to je jedini način izlaska iz krize i oporavka gospodarstva, mi gotovo šutke prihvaćamo 76. mjesto. Kao da smo se pomirili sa stanjem ili, što je još opasnije, pomirili da jednostavno ne možemo bolje. Nedolazak Vladinih predstavnika, nedolazak političkih stranaka, mali, gotovo nikakvi komentari u javnoj komunikaciji, kao da se ništa nije dogodilo, plaši i zabrinjava. Pitanje je, ako nije gospodarstvo, koje su teme i gdje je fokus odgovornih ljudi ove zemlje koji imaju ili očekuju povjerenje građana da vode ovu zemlju odgovorno i ustrajno prema boljitku. Vrijeme je priprema za predizbornu kampanju kada stranke, nadam se, pripremaju ozbiljne ekonomske programe, pri čemu upravo analiza koju daje i mjeri NVK identificira glavne probleme hrvatskoga gospodarstva. Za početak, samo ona područja u kojima smo ispod 100. mjesta, a ima ih čak 28, definiraju najgora kritična područja na kojima smo trebali još jučer početi raditi kako bismo bili uspješniji. I ovom prilikom ponavljam i želim skrenuti pozornost svim građanima da samo poslodavci mogu otvarati i, da će otvarati, nove tvrtke, graditi nove tvornice, zapošljavati ljude, stvarati novu dodanu vrijednost, plaćati više poreza u državni proračun, osigurati rast prihoda svima i rast gospodarstva. U takvom uspješnom gospodarstvu radnici će imati veće plaće, država će imati veće prihode, imat ćemo bolje i kvalitetnije obrazovanje, bolju zdravstvenu zaštitu, a onima kojima će trebati dobit će bolju i kvalitetniju pomoć.

Održivi razvoj
Ponavljam, ne postoji, nema i neće biti nikog drugog osim privatnog sektora i poduzetnika koji jedini mogu stvoriti takve uvjete i ovu zemlju staviti na put kvalitetnog i održivog razvoja. Tu, da ne bude dileme, pod poslodavce i privatni sektor podrazumijevam vlasnike, poduzetnike i radnike koji samo zajedno, ruku pod ruku, mogu činiti i ostvariti uspjeh (nikako na suprotnim stranama kako se već sada kod nekih političkih stranaka nastoji iskonstruirati i staviti radnike i poslodavce na nekakve suprotne strane i interese, što je apsolutna pogreška i zabluda jer jedni bez drugih jednostavno ne mogu). Zbog svega navedenog vijest o našoj ne/konkurentnosti je teška, ozbiljna, uznemiravajuća i tragična. Ta vijest mora biti stalno na prvim stranicama naših medija i u prvom fokusu svih naših građana i političkih elita. Samo tada, kada krenemo rješavati prave probleme i izazove koje vrlo jednostavno i precizno daje i ova nova analiza NVK, imat ćemo šansu biti uspješni. Pogledajte danas prve stranice i top-vijesti i bit će vam jasno zašto se nalazimo na 76. mjestu konkurentnosti. Vrijeme je da to promijenimo.

Davor Majetić, glavni direktor HUP-a

Autor: Poslovni.hr
21. rujan 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close