Dan za danom, dolazi do naglih previranja u vrijednosti dionica, pa se stručnjaci pitaju hoće li zbog ovih novih tržišnih sila trgovanje postati trajno grozničavo u ovoj mjeri.Prema našoj analizi Standard & Poorsova burzovnog indeksa 500 od 1962. godine do danas, postalo je mnogo izglednije da će se cijene dionica naglo mijenjati (za čak 3 do 4 posto) nego u bilo kojem razdoblju novije burzovne povijesti.

Neki stručnjaci ovu hirovitost tržišta smatraju problemom jer može uplašiti ulagače i odvratiti ih od tržišta, odvratiti kompanije od inicijalne javne ponude dionica i općenito narušiti povjerenje u gospodarstvo, što izaziva daljni pad vrijednosti dionica.No, s druge strane, burze su s pravom trenutno tako hirovite upravo zbog činjenice da postoji toliko nesigurnosti u vezi smjera u kojemu gospodarstvo ide.“Nije ni dobro ni loše”, rekao je Michael Schmanske, direktor za američki indeks hirovitog trgovanja u Barclays Capitalu. “To je prepuno sjajnih prilika, ali i opasnosti.”Dakle, što uzrokuje tako česta velika previranja? Analiza tržišta upućuje na novi tip računalnog trgovanja te globalnu gospodarsku krizu. Također je moguće da se vrijednost dionica danas brže mijenja zbog bržeg ritma vijesti i samog trgovanja.“Nismo dobro proučili zašto dolazi to tih naglih naleta hirovitog ponašanja na burzi”, kaže Robert Shiller, profesor ekonomije na Yaleu. “Čini se kako u ovim rijetkim razdobljima loših gospodarskih rezultata i straha u vezi stanja ekonomije, dolazi do hirovitog ponašanja financijskih tržišta, ali i političke scene. Moglo bi se dogoditi nešto jako loše, a to me zabrinjava.”The Times je proučio dva skupa podataka. Cijene dionica s indeksa S&P 500 na kraju burzovnog dana te njihovu najnižu i najvišu razinu svakoga dana. Prema oba ta mjerila, od 1962. godine do ovog kolovoza, tržište je danas znatno hirovitije. Od početka ovog stoljeća, fluktuacije cijena od četiri posto ili više u jednom radnom danu na burzi događale su se skoro šest puta češće nego u četrdeset godina do 2000. Današnja nagla previranja osjete se još više jer su 1990te bile razmjerno mirno razdoblje trgovanja.Vijeće za vrijednosnice i burze također je proučilo burze i pridalo posebnu pažnju hirovitosti.

Računalni brokeri danas čine 60 posto svakodnevnog prihoda. A u posljednjih desetak godina, značajan čimbenik u trgovanju postali su i burzovni fondovi (ETF), koji vlastitu vrijednost vežu uz indekse ili gomile dionica.Financijski povjesničari pitaju se je li ovo trajno grozničavo i hirovito stanje postalo nova norma burze.“Posljednjih nekoliko godina bilo je najhirovitije u povijesti”, izjavio je Andrew Lo, profesor financija na MIT-ju. Dodao je kako se deset od 20 najvećih dnevnih uspona te jedanaest od 20 najvećih dnevnih padova vrijednosti od početka 1980. do kraja prošlog mjeseca dogodilo u posljednje tri godine.Neki tvrde kako je važno samo gdje će se cijene na kraju smjestiti. Konačno S&P indeks 500 je otprilike na istom mjestu na kojem se nalazio i prije godinu dana, a nakon vlaka smrti iz kolovoza, pao je za manje od šest posto.“Ako prošlog mjeseca niste učinili ništa, napravili ste najbolju moguću stvar”, rekao je Alec Young, strateg u Odjelu za istraživanje kapitala Standard & Poor’sa. Nadalje, hirovitost nije nužno predznak pada vrijednosti dionica. Naime, prema studiji Sama Stovalla, također stratega u Odjelu za istraživanje kapitala Standard & Poor’sa, od 1950. godine tržišta su bila mirna prije najznačajnijih padova vrijednosti dionica.Neki dugogodišnji promatrači tržišta smatraju kako je trenutno stanje posljedica financijske krize iz 2008. godine. “Kad ima nesigurnosti na svijetu, dolazi do nesigurnosti na tržištu”, ustvrdio je James J. Angel, profesor financija pri sveučilištu Georgetown u Washingtonu. “Nakon velikog šoka, tržištu su potrebe godine da se smiri.”

Louise Story i Graham Bowley