Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

SDP bi vlasništvo nad 60 državnih tvrtki prepustio radnicima

Autor: Suzana Varošanec
28. srpanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Među tvrtkama koje bi radnici preuzeli nalaze se razne tekstilne i metalske tvrtke, te čak i neki hoteli kao što je Jadran Crikvenica

U SDP-u smatraju da treba završiti proces privatizacije državnih tvrtki koje su još ostale u većinskom vlasništvu države i dati jači poticaj radnicima od prijedloga koje je za radničko dioničarstvo izradila radna skupina istaknutih ekonomista na čelu s novim dekanom Ekonomskog fakulteta Darkom Tipurićem. SDP-ove ideje u znatnoj mjeri premašuju mogućnosti radničkog dioničarstva kako ga je na 25 posto ograničio radni materijal mogućih promjena zakona o privatizaciji koji je i izazavao buru nezadovoljstva sindikata. S druge strane, neke je poslodavce navodno neugodno iznenadio mogućnošću povratka samoupravljanja.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Kontrolni paket
Potpredsjednik bivše Vlade Slavko Linić, koji je u mandatu koalicije bio i predsjednik UO HFP-a, izjavljuje za Poslovni dnevnik da se proces privatizacije treba završiti jačim angažiranjem radnika u privatizaciji oko 100 tvrtki u većinskom vlasništvu države te je, kako kaže, najbolje propisati pravila u okviru novog zakona jer bi se tako utvrdila obveza Vlade da svako društvo prvo ponudi radnicima, a sadašnje rješenje prepušta inicijativu radnicima da se odluče i jave na natječaj HFP-a. “Posebna pravila trebala bi vrijediti za kvalitetne tvrtke tako da bi u njima radnici mogli otkupiti paket do 25 posto plus jedna dionica što je kontrolni paket, a Vlada bi imala pravo pripremiti poseban program za nekvalitetne tvrtke koje su u velikim gubicima, i to s pravom otpisa državnih potraživanja radi spašavanja tvrtke. Smatram da to nije davanje beneficija radnicima, nego je u interesu države da u posljednjem pokušaju zatraži pomoć od radnika i tako spasi ta radna mjesta. Zato im i ne treba nuditi povoljnije uvjete natjecanja”, objašnjava Linić koji tvrdi da zna da su te tvrtke prezadužene, pa za njih nema tržišnog interesa, a gospodarska situacija koja je u njima toliko problematična morala bi natjerati Vladu da ocjeni kako je zajednički interes u očuvanju tvrtke i radnih mjesta prepustiti radnicima za 1 kunu dionice i otpisati državna potraživanja na ime poticaja. Linić prvi put u javnost iznosi kako za SDP završetak privatizacije podrazumijeva zakonska pravila kojima bi radnici, uz određene uvjete, kompletno preuzeli vlasništvo nad 60 tvornica, a tu se nalaze razne tekstilne i metalske tvrtke, te čak i neki hoteli kao što je Jadran Crikvenica. Jadranu iz Crikvenice je, kako tvrdi Linić, cijelo vrijeme problem hoće li država otpisati 50 posto potraživanja ili neće, a umjesto dileme treba li s tom ponudom ići prema nekom trećem ili radnicima, smatra da bi trebalo preferirati radnike koji bi morali jamčiti da će osigurati kvalitetan menadžment, bankarski kapital i da će brzo obnoviti tvrtku. Način privatizicije uz pomoć starih ili novih pravila o radničkom dioničarstvu u SDP-u vezuju isključivo uz ekonomsku snagu poduzeća, poslovne rezultate i tržišnu poziciju, a u povodu modela koji je najbolji za radnike skloniji su zatvorenom investicijskom fondu nego ESOP društvima. Budući da ocjenjuju da se preostali državni portfelj sastoji većim dijelom od loših tvrtki, a to je tih 60-ak, tvrde da treba omogućiti radnicima da ih kompletno preuzimu pod uvjetom da to žele.

U SDP-u smatraju da treba završiti proces privatizacije državnih tvrtki koje su još ostale u većinskom vlasništvu države i dati jači poticaj radnicima od prijedloga koje je za radničko dioničarstvo izradila radna skupina istaknutih ekonomista na čelu s novim dekanom Ekonomskog fakulteta Darkom Tipurićem. SDP-ove ideje u znatnoj mjeri premašuju mogućnosti radničkog dioničarstva kako ga je na 25 posto ograničio radni materijal mogućih promjena zakona o privatizaciji koji je i izazavao buru nezadovoljstva sindikata. S druge strane, neke je poslodavce navodno neugodno iznenadio mogućnošću povratka samoupravljanja.

Kontrolni paket
Potpredsjednik bivše Vlade Slavko Linić, koji je u mandatu koalicije bio i predsjednik UO HFP-a, izjavljuje za Poslovni dnevnik da se proces privatizacije treba završiti jačim angažiranjem radnika u privatizaciji oko 100 tvrtki u većinskom vlasništvu države te je, kako kaže, najbolje propisati pravila u okviru novog zakona jer bi se tako utvrdila obveza Vlade da svako društvo prvo ponudi radnicima, a sadašnje rješenje prepušta inicijativu radnicima da se odluče i jave na natječaj HFP-a. “Posebna pravila trebala bi vrijediti za kvalitetne tvrtke tako da bi u njima radnici mogli otkupiti paket do 25 posto plus jedna dionica što je kontrolni paket, a Vlada bi imala pravo pripremiti poseban program za nekvalitetne tvrtke koje su u velikim gubicima, i to s pravom otpisa državnih potraživanja radi spašavanja tvrtke. Smatram da to nije davanje beneficija radnicima, nego je u interesu države da u posljednjem pokušaju zatraži pomoć od radnika i tako spasi ta radna mjesta. Zato im i ne treba nuditi povoljnije uvjete natjecanja”, objašnjava Linić koji tvrdi da zna da su te tvrtke prezadužene, pa za njih nema tržišnog interesa, a gospodarska situacija koja je u njima toliko problematična morala bi natjerati Vladu da ocjeni kako je zajednički interes u očuvanju tvrtke i radnih mjesta prepustiti radnicima za 1 kunu dionice i otpisati državna potraživanja na ime poticaja. Linić prvi put u javnost iznosi kako za SDP završetak privatizacije podrazumijeva zakonska pravila kojima bi radnici, uz određene uvjete, kompletno preuzeli vlasništvo nad 60 tvornica, a tu se nalaze razne tekstilne i metalske tvrtke, te čak i neki hoteli kao što je Jadran Crikvenica. Jadranu iz Crikvenice je, kako tvrdi Linić, cijelo vrijeme problem hoće li država otpisati 50 posto potraživanja ili neće, a umjesto dileme treba li s tom ponudom ići prema nekom trećem ili radnicima, smatra da bi trebalo preferirati radnike koji bi morali jamčiti da će osigurati kvalitetan menadžment, bankarski kapital i da će brzo obnoviti tvrtku. Način privatizicije uz pomoć starih ili novih pravila o radničkom dioničarstvu u SDP-u vezuju isključivo uz ekonomsku snagu poduzeća, poslovne rezultate i tržišnu poziciju, a u povodu modela koji je najbolji za radnike skloniji su zatvorenom investicijskom fondu nego ESOP društvima. Budući da ocjenjuju da se preostali državni portfelj sastoji većim dijelom od loših tvrtki, a to je tih 60-ak, tvrde da treba omogućiti radnicima da ih kompletno preuzimu pod uvjetom da to žele.

Zatvoreni fond
“Radnici bi preuzeli odgovornost za ulaganje te bi investirali u oporavak njihovih tvrtki, i to uz pomoć društva koje bi poslovalo u obliku zatvorenoga investicijskog fonda kojem bi prenijeli upravljačke ovlasti te bi tako imali pravi menadžment koji bi zbog sklonosti bankara prema fondovima bolje prikupio potreban kapital za ulaganje. To je daleko najpogodniji oblik za radničko dioničarstvo jer su prema ESOP društvima zbog organizacijskih razloga i niže razine upravljanja banke vrlo rezervirane”, objašnjava Linić, a kao primjer uspješne privatizacije koju je obavila koalcijska vlast navodi solinsku tvrtku AD Plastik gdje su radnici vlasnici tvrtke putem zatvorenoga investicijskog fonda. Za oko 40 tvrtki iz portfelja HFP-a koje posluju uspješno SDP smatra da treba postaviti ograničenje u privatizaciji u korist radnika koji bi u tim slučajevima mogli steći kontrolni paket, a kao primjer takve privatizacije Linić navodi Liburnia Riviera Hotele. U argumentaciji koje je objašnjenje ograničavanja radnika kad su u pitanju profitabilne tvrtke Linić zaključuje da se kod uspješnih tvrtki mora uvažiti da su izgradile svoju tržišnu poziciju.

Kunst: SDP-ov koncept ‘nije mi legao’

Izlazak u javnost SDP-ova koncepta za završetak privatizacije mogao bi dobro doći jer pada uoči sastanka u Banskim dvorima na kojem će se 3. kolovoza na najvišoj razini susresti predstavnici sva tri socijalna partnera kako bi se počeli dogovorati o novim privatizacijskim pravilima. Prema riječima šefa URS-a Borisa Kunsta, na sastanku sindikata s premijerom Sanaderom pozvani su i poslodavci, a tamo će se čuti što Vlada kaže na sindikalne zahtjeve da država osigura povlaštene kredite putem HPB-a i da ni sa čime ne ograniči radničko dioničarstvo. Kunst napominje da su ti zahtjevi sindikata bili bliski potpredsjedniku Vlade Damiru Polančecu, a za SDP-ov koncept Kunst kaže da mu “nije legao”. Ne sviđa mi se što se tvrtke dijele na dobre i loše, kaže Kunst te navodi kako ne razumije zašto bi radnicima Jadrana Crikvenice koji je godinama opterećen dubiozama država otpisala dugove i omogućila kompletan otkup tvrtke. Kunst tvrdi da će se zauzimati da i kad je u pitanju Liburnia radnici mogu bez ograničenja sudjelovati u njezinoj privatizaciji, a država treba putem Hrvatske poštanske banke osigurati povlaštene kredite od onih koji vrijede na tržištu.

Autor: Suzana Varošanec
28. srpanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Gospodin Linić potvrđuje činjenicu da su političari i zastupnici nezainteresirani, a s time i neupoznati sa standardom hrvatskog radništva. Radnici su u poziciji da mađioničarskom vještinom pokrivaju životne potrebe od plaće do plaće, a priče o kupnji dionica, te nakon toga iznalaženje sredstava za ulaganje u društvo kojeg su vlasnici, hrvatske su bajke.
Autor članka bi komentare navoda o spominjanim društvima trebao tražiti od sindikata koji u tim društvima djeluju, a to URS i gospodin Kunst sigurno nisu.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close