Kako bi se mjerio uspjeh fondova EU, valja sagledati nekoliko različitih pokazatelja koji se pojavljuju u procesu provedbe programa i projekata koje financiraju pretpristupni programi (EU-fondovi). Najpopularniji indikator uspjeha je stopa ugovaranja, no prije i poslije tog mjerila postoji niz drugih koje treba uzeti u obzir. Uspjeh fondova EU može se mjeriti kroz akreditaciju sustava, potpis financijskog sporazuma Vlade RH i Europske komisije, stopu ugovaranja, stopu plaćanja te efekte rezultata provedbe.

Decentraliziran sustav
Dobiti i zadržati akreditaciju Europske komisije jest prvi uspjeh sustava. Akreditacijom je Unija Hrvatskoj ukazala povjerenje da u decentraliziranom sustavu provedbe programa suvereno upravlja sredstvima EU. Komisija dodjelom akreditacije potvrđuje da su u Hrvatskoj uspostavljeni i funkcionalni svi ključni dijelovi sustava, odnosno da su nadležna tijela državne uprave sposobna odgovorno i kvalitetno upravljati provedbom sustava projekata EU, odnosno da su u funkciji sve ključne procedure, a službenici koji rade s projektima EU vladaju širokim znanjem o procedurama poput izrade projektnih prijedloga, javnom nabavom EU, financijskim upravljanjem… Potpisom financijskog sporazuma između Vlade RH i Europske komisije i formalno su Hrvatskoj na raspolaganje stavljena sredstva određenog programa, a u njemu je osim iznosa sredstava definiran i konačan popis projekata koji će se financirati. Potpis financijskog sporazuma je mjera uspjeha jer je prije njegova potpisa potrebno kroz strateške i razvojne dokumente navedene projekte identificirati te Europsku komisiju uvjeriti u potrebu njihova financiranja, ali i u postojanje preduvjeta za ispunjavanje ciljeva projekata. Potpis financijskog sporazuma preduvjet je za ugovaranje, financiranje i provedbu projekata, odnosno za kasnije indikatore uspjeha fondova. Stopa ugovaranja je postotak sredstava ugovorenih projekata u odnosu na maksimalan iznos sredstava predviđenih financijskim sporazumom. Procesu ugovaranja prethodi pretvaranje ideja, odnosno projektnih koncepata iz strateških dokumenata u konkretnu natječajnu dokumentaciju. Tada je na redu raspisivanje javne nabave, zaprimanje ponuda te postupak ocjenjivanja nakon čega slijedi potpisivanje ugovora s izabranim predlagateljima projekata (u slučaju grant shema), odnosno s dobavljačima opreme, usluga i izvođačima radova. Stopa plaćanja je postotak isplaćenih sredstava u odnosu na ugovorena, a ova stopa još se naziva i stopa apsorpcije fondova EU. Nakon što su potpisani ugovori u okviru određenog EU-programa, plaćanje po ugovorima radi se periodički, ovisno o vrsti projekta i njegovu napretku. Stopa plaćanja ovisi o izvedenosti pojedinih aktivnosti projekta, promjenama cijena tijekom projekta, opravdanosti izdataka, vremenskom okviru provedbe i sl. Sva sredstva koja prema pravilima ugovora nisu potrošena ili su neadekvatno potrošena ne smatraju se apsorbiranima kroz EU-fond i ne ulaze u stopu plaćanja. Utoliko je stopa plaćanja redovito manja od stope ugovaranja.

Redovite evaluacije
Efekt rezultata provedbe je jedini pravi sadržajni indikator uspjeha. Uspjeh provedbe očituje se sagledavanjem rezultata postignutih projektima kao što je ispunjenje specifičnih ciljeva projekata. Efekt provedbe ovisi o sposobnosti upravljanja projektom, interesu ciljnih skupina, relevantnosti projekta za ciljnu skupinu, stupnju održivosti rezultata. Europska komisija radi redovite evaluacije ciljeva programa koje je financirala, a te rezultate koristi u daljnjim odlukama o alokaciji programa za nove prioritete programa.

Ana Fresl, direktorica konzultantske tvrtke Projekt Jednako Razvoj

Mjerila

Stopa ugovaranja
Na smanjenu stopu ugovaranja utječu neadekvatno planiranje iznosa projekta, slab interes ponuđača, prekoračenje rokova za ugovaranje i neispunjenje preduvjeta projekata.

Stopa plaćanja
Stopa plaćanja ovisi o izvedenosti aktivnosti projekta, promjenama cijena tijekom projekta, opravdanosti izdataka i vremenskom okviru provedbe.

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine