Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Brend kao kolateral ne ‘pali’ kod hrvatskih banaka

Autor: Danijela Jozić,VLM
25. kolovoz 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Nematerijalnu imovinu tvrtki, u kojoj su i brendovi, banke u Hrvatskoj rijetko prihvaćaju kao osiguranje

Jedna od najvećih slovenskih prehrambenih kompanija Perutnina Ptuj založila je svoj vodeći brend Poli u Gorenjskoj banci. Ljubljanskom listu Finance potvrdili su to ovoga tjedna iz tamošnje Agencije za zaštitu intelektualnog vlasništva, a iz same Perutnine nije stiglo konkretno pojašnjenje za što su i koliko točno brendova založili u Gorenjskoj banci. Ostalo je i nejasno je li riječ o osiguranju financiranja radi otplate postojećih obaveza ili budućih projekata.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Priča iz Slovenije svakako bi mogla biti zanimljiva i našim kompanijama, s obzirom na to da banke zbog nastavka gospodarske krize i dalje vrlo konzervativno odobravaju kredite, pa bi možda upravo robne marke sa svojom vrijednošću mogle u tom smislu “podebljati” njihove izglede kod bankara. No, u vodećim bankama u Hrvatskoj gotovo da nema, ili vrlo rijetko bilježe se slučajevi da se neka vrijedna robna marka založila kao instrument osiguranja kredita. U Erste banci nam kažu da uopće nemaju takvu praksu, dok u Societe Generale – Splitskoj banci poručuju da nisu zabilježili niti jedan slučaj brenda kao osiguranja financiranja. Iz Privredne banke Zagreb (PBZ) smo dobili malo drugačiji odgovor: “Bilo je slučajeva da se uzimalo i založno pravo na robnu marku, ali vrlo rijetko i to uz ostale instrumente osiguranja, dakle nisu bili primarni”. Napominju pritom da zbog poštivanja bankovne tajne ne mogu iznositi imena klijenata. “Tvrtke mogu bankama kao kolateral ponuditi i nematerijalnu imovinu, no pitanje je koliko neki brend vrijedi. Naš bankarski sustav to uglavnom ne prakticira. Slovenske banke se ponašaju nebankarski a ovaj primjer samo govori o daljnjem zatvaranju njihova tržišta gdje, zapravo, banke provode privatizaciju”, misli konzultant Damir Novotny.

Jedna od najvećih slovenskih prehrambenih kompanija Perutnina Ptuj založila je svoj vodeći brend Poli u Gorenjskoj banci. Ljubljanskom listu Finance potvrdili su to ovoga tjedna iz tamošnje Agencije za zaštitu intelektualnog vlasništva, a iz same Perutnine nije stiglo konkretno pojašnjenje za što su i koliko točno brendova založili u Gorenjskoj banci. Ostalo je i nejasno je li riječ o osiguranju financiranja radi otplate postojećih obaveza ili budućih projekata.

Priča iz Slovenije svakako bi mogla biti zanimljiva i našim kompanijama, s obzirom na to da banke zbog nastavka gospodarske krize i dalje vrlo konzervativno odobravaju kredite, pa bi možda upravo robne marke sa svojom vrijednošću mogle u tom smislu “podebljati” njihove izglede kod bankara. No, u vodećim bankama u Hrvatskoj gotovo da nema, ili vrlo rijetko bilježe se slučajevi da se neka vrijedna robna marka založila kao instrument osiguranja kredita. U Erste banci nam kažu da uopće nemaju takvu praksu, dok u Societe Generale – Splitskoj banci poručuju da nisu zabilježili niti jedan slučaj brenda kao osiguranja financiranja. Iz Privredne banke Zagreb (PBZ) smo dobili malo drugačiji odgovor: “Bilo je slučajeva da se uzimalo i založno pravo na robnu marku, ali vrlo rijetko i to uz ostale instrumente osiguranja, dakle nisu bili primarni”. Napominju pritom da zbog poštivanja bankovne tajne ne mogu iznositi imena klijenata. “Tvrtke mogu bankama kao kolateral ponuditi i nematerijalnu imovinu, no pitanje je koliko neki brend vrijedi. Naš bankarski sustav to uglavnom ne prakticira. Slovenske banke se ponašaju nebankarski a ovaj primjer samo govori o daljnjem zatvaranju njihova tržišta gdje, zapravo, banke provode privatizaciju”, misli konzultant Damir Novotny.

Podravka

Bez zaloga Vegete

Lidija Kljajić iz Uprave Podravke kaže da nisu dosad založili brendove niti su ih banke to tražile. “U kreditni odnos ulazi se oprezno s pažnjom dobrog gospodarstvenika vodeći računa o mogućnostima isplate obaveza. Izbor osiguranja ovisi o trenutnoj dostupnosti i ne predstavlja ključno pitanje ako su obje strane zadovoljne”, kaže Lidija Kljajić.

Autor: Danijela Jozić,VLM
25. kolovoz 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close