Nedostatak informacija, nerazumijevanje natječaja i dobra ideja najviše teškoća zadaju poduzetnicima u pripremi projekata iz pretpristupnih fondova Europske unije. Stoga se prilikom pripremanja takvih projekata često za pomoć obraćaju konzultantskim kućama. Ana Fresl je direktorica i vlasnica konzultantske tvrtke Projekt Jednako Razvoj (PJR) osnovane prije dvije godine koja se bavi edukacijom, savjetovanjem, pisanjem projektnih prijedloga i pomoći korisnicima u provedbi. Prije nego što je osnovala vlastitu tvrtku pet godina je radila u državnoj upravi u Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) koja je započela sustav EU fondova u Hrvatskoj, a iz koje, prema vlastitim riječima, crpi bitno znanje o toj tematici.

Koji su vam najvažniji projekti na kojima ste radili?
Većina naših klijenata su privatne tvrtke i privatne ustanove. Teško je nekog izdvojiti no najviše iskustva i uspjeha imali smo radeći s privatnim školama, koje su osmislile nove programe obrazovanja, primjerice prekvalifikacije ili u području tehničkih zanimanja ili poduzetništva za što su dobile novac od EU da razviju i provedu program koji je besplatan za korisnike. Bilo je zanimljivih programa obrazovanja, primjerice prvo i jedino kompleksno obrazovanje za pomorska zanimanja, za rad na platformama. Najaktualniji klijenti u posljednje vrijeme su nam RRIF grupacija koja se bavi računovodstvom, revizijom i financijama, Instruktažni centar Križevci, Centar za mlade Osijek, Nautički centar i Poslovni dnevnik .

Je li ulazak Hrvatske u EU povećao interes poduzetnika za fondove EU?
Rekla bih da sada postoji više interesa zbog gospodarske krize a ne zbog same činjenica da ulazimo u EU. Ovo sada je tek vježba. Pitate li Bruxelles što misli o pretpristupnim fondovima dobit ćete odgovor da je to samo vježba i kako to nije ozbiljan novac, već služi učenju i pripremi za znatno izdašnije strukturne fondove, dostupne u uvjetima EU članstva. Uzme li se u obzir da je trenutno oko 150 milijuna eura godišnje namijenjeno za Hrvatsku iz fonda IPA i to je jedini pretpristupni program koji sada imamo, a kada uđemo u EU na raspolaganju će nam biti deset puta više novca.

Što je poduzetnicima najveći problem u pripremi projekata?
Nedostaje im informacija koje ne dobivaju na vrijeme, ne čitaju natječaj s razumijevanjem a ideje koje treba osmisliti trebaju biti bitne za natječaj. Nadalje, tehnologija pripreme projektnih prijedloga nije jednostavna. Veliki problem predstavlja i jezik s obzirom da je sve pisano na engleskom. Projekti su često pisani nerazumljivo, sa skromnim vokabularom tako da dobra ideja često nije dobro obrazložena. Bitan je i stil pisanja kako bi poduzetnik svoj projekt učinio privlačnim za financiranje, dobro razumijevanje natječaja te utvrditi je li ideja relevantna za natječaj. Također treba paziti tko piše projekt, kakve su mu reference i sposobnosti, treba krenuti na vrijeme.

Zašto je to tako komplicirano?
Sve obrasce propisuje Europska komisija. Pogledamo li pitanja koja se u njima postavljaju sve je prilično logično, od toga je li ideja bitna za natječaj te je li isplativa do toga što će s tim poslom biti nakon završetka projekta. Pitanja su smislena, ali je naprosto puno posla. Gledajući tehnologiju prijave za poticaje Ministarstva gospodarstva na koje su gospodarstvenici navikli, ovo je mnogo jednostavnije. Za EU projekt ne treba prikupiti nikakvu dokumentaciju nego samo treba popuniti aplikaciju.

Što vaša tvrtka nudi malim i srednjim poduzetnicima?
Naša najveća prednost u odnosu na druge tvrtke je što smo jako dugo u sustavu. Svi zaposleni u našoj tvrtci radili su u relevantnim institucijama koje upravljaju sustavom EU fondova, a iskustvo povlačimo iz rada na više od 300 projekata čime smo stekli veliku stručnu podlogu. Znamo kako funkcionira druga strana kojoj se potencijalni klijenti javljaju za EU fondove, kako se izrađuju natječaji, biraju projektni prijedlozi, kako se rade pregovori o proračunu prije potpisa ugovora te sva pravila u provedbi do zadnjeg odobravanja finalnih financijskih izvještaja te javne nabave.

Što savjetujete poduzetnicima prilikom pisanja projekta?
Svakom poduzetniku savjetujemo da prvo promisli i sve sam istraži na internetu te da s eventualnom jednodnevnom ili dvodnevnom informativnim radionicom njegova tvrtka može shvatiti ima li eventualno kakvih prilika za poboljšanje njihovog poslovanja. Nakon toga treba samostalno ili pomoću konzulatanta vidjeti koliko se prilika nudi. Ako je prilika puno onda je potrebno uložiti i slati ljude na edukaciju kako bi to mogli raditi samostalno u slučaju da to planiraju raditi često. Ako će to raditi jednom ili dvaput godišnje smatram da je svakako bolje i jeftinije uzeti konzultanta. Dobar konzultant kompletan projektni prijedlog napiše za 10 do 15 dana, dok je onome tko to čini prvi put potrebno i četiri mjeseca dok sve shvati i napiše. Uzevši u obzir da bi to tvrtku stajalo četiri bruto plaće, smatram da je bolje i jeftinije za taj posao uzeti konzultanta. Nadalje, problem je i u tome da čak i kada netko sam pokuša, projektni prijedlog šalje u konkurenciju koju pišu stručnjaci i svakako ima manje šanse pogotovo ako to radi prvi put.

Kakva je uspješnost projekata na kojima rade konzultanti?
Ovisno od svake pojedine tvrtke. Teško je reći, no s konzultantom je naprosto znatno lakše dobiti projekt.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Je li skupo angažirati konzultanata?
Mislim da nije. Prosječne cijene pisanja projekata kreću se između 2 i 10 posto od ukupne vrijednosti projekta. Na kraju kada se vidi što se sve za to dobije smatram da stvarno nije skupo. Kada netko prvi put piše projekt svakako bi to trebao učiniti s konzultantom.

S kojim se problemima susrećete u pripremi projekata?
Često korisnici ne znaju što žele pa se od nas očekuje velika kreativnost. Žele da im nešto predložimo ali to može rezultirati gubitkom osjećaja vlasništva nad idejom pa budu manje motivirani za njenu provedbu. Kada je ideja njegova, motivacija poduzetnika je znatno veća. Nama je bitno da u tu ideju vjerujemo i da su klijenti iskreni u namjerama koje imaju s projektnim prijedlogom. Nadalje, natječaji često zahtijevaju partnerstva, na što naši poduzetnici nisu navikli. Tu se vrlo često javlja veliki problem u komunikaciji i nalaženju adekvatnog partera kao i u umjerenosti budžeta.

Kolika je uspješnost projekata na kojima ste radili?
Velika većina projekata koji pišemo prođe. Sastavljali smo desetak projekata, a nekada i savjetujemo druge u pisanju. Često se tvrtke i ne sjete da projekt mogu pisati samostalno pa poslati na pregled odnosno “poliranje” teksta, a mi smo primjerice tako radili na četrdesetak projekata.

Navedite neki pozitivan projekt na kojemu ste radili?
Zanimljiv je primjer privatne auto-škole koja je ušla u projekt s društveno-korisnim elementom na osnovu suradnje s gradom i lokalnom udrugom invalida. Njima smo pripremili projekt nakon što su odlučili ponuditi tečaj auto-škole za osobe bez ekstremiteta. Inače u Hrvatskoj postoje samo dvije auto-škole koje imaju takve posebne tečajeve jer prilagodba vozila s novim komandama košta oko 10.000 eura što njima predstavlja izrazito veliko ulaganje. Zahvaljujući EU projektu dobili su financiranje koje im je omogućilo kupnju vozila koje će koristiti u svoje svrhe namijenjeno osobama s invaliditetom. To je lijepa društveno korisna priča.

Imate li primjera da je tvrtka dobro konkurirala, ali se projekt izjalovio?
Nemamo takav primjer. No, bilo je otprije slučajeva u shemi za poduzetnike iz programa PHARE 2006. da je nekoliko projekata propalo jer se dogodilo da je tvrtka propala ili je odustala od projekta uvidjevši da joj je sve to preteško. Najčešći razlozi za propast projekta su loša partnerstva ili loša komunikacija u slaganju projektnog prijedloga, neadekvatno planiranje vremena potrebnog za izvršenje aktivnosti, potom provedba javne nabave koja podrazumijeva mnogo dokumentacije te puno posla za potencijalne podugovaratelje da daju ponudu što također može srušiti njihovu motivaciju.

Vizija

Koje još projekte imate u planu?
Imamo ih dosta, sada je sezona otvaranja natječaja. Trenutno ih je u programu IPA otvoreno šest a na nekima i mi radimo. Dosta ćemo raditi u segmentu obrazovanja odraslih a veselimo se i novom natječaju za povećanje konkurentnosti poduzetnika jer ih dugo nije bilo. Najavljen je za zadnji kvartal ove godine i sigurno ćemo tu pripremati niz projekata. Riječ je o mogućnostima financiranja malih i srednjih poduzetnika u različitim aspektima, vjerojatno s naglaskom na proizvođače, a manje koncentriranih na usluge. Poduzetnici će se moći javljati s projektima za bespovratna sredstva do 1,5 milijun kuna za obnovu proizvodne opreme, hala, strojeva kako bi njihova proizvodnja bila efikasnija, a sa specifičnim naglaskom na “zelene” tehnologije. Na ovaj natječaj će se za razliku od prethodnog moći javljati veliki broj poduzeća.

Koje bi kompanije mogle iskazati najveći interes za taj natječaj?
Sudeći po iskustvu iz prethodnog natječaja iz programa PHARE najveći interes su iskazale metalna industrija, drvna, industrija plastike, IT industrija. Međutim, zanimljivo je da se tvrtke naprosto nisu javljale u velikom broju. Prošli puta u PHARE-u 2006., iz 2008. godine na raspolaganju je bilo 2,7 milijuna eura a ugovoreno je svega 77,5 posto. Unatoč tome što je bilo dosta promovirano u medijima i radionicima te usprkos velikoj količini uložene energije nije stigao veliki broj projektnih prijedloga.