Cloud computing, “računalstvo u oblaku” ili “plati koliko koristiš” koncept je koji tvrtkama može donijeti uštedu i do 80 posto pa ne čudi što je ta usluga najprihvaćenija u zemljama u razvoju. Najveća su tržišta za tu vrstu usluga naravno Brazil, Indija i Kina, no ona uzima maha i u razvijenim zemljama. Korištenje – i plaćanje – onoliko resursa koliko stvarno treba i oslobađanje velikog dijela financijskih i ljudskih resursa primamljivo je svakoj kompaniji koja teži kompetitivnosti. O prednostima cloud computinga pitali smo Maksa Štrajhera, konzultanta za cloud computing konzultanta pri IBM-u CEE.

Prednosti i prepreke
“Za korisnika”, objašnjava Štrajher, “cloud computing, jednostavno rečeno, omogućuje dobivanje računalne usluge bez potrebe za razumijevanjem pripadajuće tehnologije. Davatelju usluga cloud computing omogućuje pružanje usluga na efikasniji način, prvenstveno automatizacijom i maksimalnom iskoristivošću resursa. U današnjem okruženju dolazi do drastičnog povećanja informacija što neupitno generira kompleksnost IT-ja, a ta kompleksnost postaje barijera poslovnoj učinkovitosti kompanija u današnjim dinamičkim uvjetima poslovanja. Zato se postavlja zahtjev IT-ju za učinkovitije praćenje promjena unutar poslovnog modela kompanije”.No, dvije su prepreke bržem prihvaćanju te, relativno nove i potentne računalne usluge: sigurnost i zakonska regulativa. Na hrvatskom tržištu, ali i na drugim tržištima, ne postoji razvijena zakonska regulativa koja bi određivala što spada u cloud computing, gdje se zapravo čuvaju podaci, tko njima može pristupiti i tko je odgovoran u slučaju nestanka podataka. Tog problema svjesni su i u velikim kompanijama koje pružaju uslugu cloud computinga. “Bez združenih napora europski računalni oblak ostat će samo pusta želja”, kaže Joseph Reger, Chief Technology Officer pri Fujitsu Technology Solutions koji se između ostaloga bavi pravnim pitanjima u domeni IT-a. “Mnogi uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi se postiglo to zajedništvo. Prvo i najvažnije – potrebno je unificirani zakonodavni okvir za upravljanje podacima u oblaku. Lokalni zakoni dijametralno su suprotni ideji nadnacionalnih oblaka. Iz paneuropske perspektive, fragmentacija će postati veliki nedostatak”, kaže Reger.

Zakonodavstvo EU
“Potrebna nam je i moderna, paneuropska legislativa”, objašnjava Reger, “primjerice u području sigurnosti. Trebaju li podaci ostati unutar državnih granica? Treba li možda aktualna informacija ostati u domeni države? Ako su, primjerice, podaci kriptirani, informacija je beskorisna bez ključa, pa ima tada ikakve veze gdje se podaci nalaze”.

Paneuropsko

Uvesti regulatorno tijelo
Povjerenica Europske unije Neelie Kroes istaknula je da se u kontekstu europske digitalne agende mora razviti zajednička cloud computing strategija. Standardi su “detalj” bez kojega se ne može poslovati. Bez zajedničkih standarda može doći do potpunog odbacivanja računalstva u oblaku, pa je neophodno da proizvođači opreme počnu bolje surađivati na tom području. No, za nadziranje standarda na razini EU stoga treba uvesti neovisno tijelo koje bi izdavalo certifikate i nadgledalo kvalitetu i kompetencije.