Obični bomboni (stopostotni šećer) prodaju se kao zalihe vitamina, najobičniji jogurt sadrži čudotvorne sastojke koji rješavaju sve želučane probleme i smanjuju obujam struka dok kažeš keks. A keksi su proizvedeni od dijetalnih žitarica pa se zato u njima može bezgranično uživati. Koliko u svemu tome ima istine?

Proporcionalno s navodnom kvalitetom “zdravih” proizvoda raste naravno i njihova cijena. Što znači desetak kuna više, ako pri tome čuvamo svoju liniju i zdravlje? No, većina potrošača ipak je uvidjela da se radi o lažnim ili jako nategnutim podacima, koji u minimalnom postotku imaju veze sa stvarnošću. Stoga su se Njemačkoj su udruge za zaštitu potrošača odlučile stati na kraj “tom prodavanju prazne slame”, piše Deutsche Welle. Tko se osjeća prevarenim neistinitim podatcima na pakiranjima može se odnedavno žaliti na internetskoj stranici lebensmittelklarheit.de koja komentira i informira građane o spornim proizvodima.

Svaka argumentirana žalba je uzeta u obzir te je posebno provjeravana. Za to je zadužena Savezna centrala za zaštitu potrošača. “Ako se kritika pokaže utemeljenom objavimo je na stanici. Proizvođač spornog proizvoda ima sedam dana da odgovori na pritužbu, što se poslije također pojavljuje na internetu”, objasnila je Janina Löbel koja nadgleda taj projekt.

Löbel je vrlo zadovoljna trenutnom situacijom koja je nadmašila sva očekivanja. Čak 20 milijuna internet korisnika posjetilo je tu stranicu u prva četiri dana njena postojanja, a redakcija je dosad primila 2000 prijava koje se odnose na različite prehrambene namirnice.

Velik dio dosadašnjih komentara odnosio se na proizvode kod kojih detalji navedeni na omotu nisu odgovarali stvarnom stanju stvari. Löbel je dala slijedeći primjer: fotografija zamrznutog proizvoda prikazuje konkretan raskošni pileći obrok, dok se u stvari radi o prerađenim ostacima raznih pilećih i nepilećih komada mesa.

Potrošači se žale i zbog pogrešnih informacija o zemlji podrijetla određenih proizvoda. “ Sir se predstavlja kao francuski ali je zapravo proizveden u Njemačkoj; na vrećici juhe stoji ‘bez dodatnih pojačivača okusa’ no na popisu sastojaka čitamo da je u juhi sadržan ekstrakt kvasca”, komentirala je Löbel.

Na policama supermarketa česte su i teleće hrenovke koje su velikim dijelom napravljene od svinjskog mesa. Proizvođači ne krše zakon budući da hrenovke ipak sadrže mali postotak teletine, no za potrošače je takav način reklamiranja neprihvatljiv.

Löbel navodi da je dugoročni cilj ovog portala, koji je od države primio 775.000 eura, prikupiti valjane podatke o proizvodima, bolje informirati javnost te pridonijeti poboljšanju njemačkih zakona o prehrambenim namirnicama.

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

Proizvođači ne dijele mišljenje osnivača stranice lebensmittelklarheit.de. Smatraju da je inicijativa potpuno nepotrebna. Na njihovoj strani je i Ministarstvo za zaštitu proizvođača koje upozorava da se u ovom portalu radi o subjektivnim procjenama građana koja mogu ugroziti tržišnu egzistenciju proizvođača i trgovaca. Mnoge savezne udruge štite proizvođače i smatraju da su proizvodi koju su inače potpuno prihvatljivi na ovom portalu izloženi na stup srama te lebensmittelklarheit.de okarakterizirali kao pretjerano kritičan i agresivan potez.

“Naravno da se proizvođači bune jer im jedan ovakav portal definitivno ne ide u prilog”, rekao je Steffen Küssner iz Savezne centrale za zaštitu potrošača te nadodao da su neki proizvođači puno opuštenije prihvatili kritiku te stupili u kontakt s kupcima. Prijavljeno je 4 promijenjenih ambalaža, što je rezultat rada upravo sitea lebensmittelklarheit.de.