Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Nakon Grka i Talijani prodaju šećerane u Srbiji

Autor: Rato Petković,VLM
18. kolovoz 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Beograd je ostao zatečen povlačenjem talijanske kompanije SFIR, koja je u privatnom vlasništvu

Nakon što je najavljena prodaja dviju šećerana u vlasništvu grčke kompanije Helenic sugar na takav korak se odlučila i talijanska tvrtka SFIR u čijem je vlasništvu šećerana TE-TO u Senti. Iako je proizvodnja šećera u Srbiji unosan posao odluka o prodaji triju šećerana, koje su u vlasništvu stranih tvrtki objašnjava se nastalom dužničkom krizom u Grčkoj i Italiji.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Bez ‘mađarskog scenarija’
Helenic sugar je u većinskom vlasništvuu grčkog državnog investicijskog fonda, pa se prodajom dviju šećerana nastoji namaknuti dio prijeko potrebnoga novca za smanjenje golemog Grčkog državnoga duga. Za kupnju šećerana Helenic sugara već su pokazale interes tvrtke iz Austrije, Njemačke i Turske, tako da srpske vlasti nisu zabrinute zbog najavljene prodaje, jer će umjesto jednog doći drugi investitor. Tako će se izbjeći “mađarski scenario” prema kojemu je ta zemlja od 12 šećerana spala samo na jednu, pa je od izvoznika postala uvoznik šećera. Srpsku vladu više brine kako će se ponašati grčke banke koje posluju u Srbiji. Ukupno ih je pet, a one su među prvima ušle na srpsko financijsko tržište. Zabrinutost je tim veća, jer je Europski regulatorno tijelo za bankarstvo EBA, prilikom testiranja 90 banaka na recesiju, među osam, koje se ne bi mogle održati svrstao i dvije iz Grčke (EFG i ATE) koje posluju u Srbiji. Upravo je banka ATE bila posrednik prilikom kupnje spomenutih šećerana.Kada je riječ o šećeranama promjena vlasnika otkrila je zapanjujuću razliku u cijeni za koju je grčka kompanija svojedobno kupila šećerane (3,5 milijuna eura), dok im se sada cijena kreće iznad 50 milijuna eura, a procjenjuje se da bi obje mogle biti prodane za 150 milijuna eura.

Nakon što je najavljena prodaja dviju šećerana u vlasništvu grčke kompanije Helenic sugar na takav korak se odlučila i talijanska tvrtka SFIR u čijem je vlasništvu šećerana TE-TO u Senti. Iako je proizvodnja šećera u Srbiji unosan posao odluka o prodaji triju šećerana, koje su u vlasništvu stranih tvrtki objašnjava se nastalom dužničkom krizom u Grčkoj i Italiji.

Bez ‘mađarskog scenarija’
Helenic sugar je u većinskom vlasništvuu grčkog državnog investicijskog fonda, pa se prodajom dviju šećerana nastoji namaknuti dio prijeko potrebnoga novca za smanjenje golemog Grčkog državnoga duga. Za kupnju šećerana Helenic sugara već su pokazale interes tvrtke iz Austrije, Njemačke i Turske, tako da srpske vlasti nisu zabrinute zbog najavljene prodaje, jer će umjesto jednog doći drugi investitor. Tako će se izbjeći “mađarski scenario” prema kojemu je ta zemlja od 12 šećerana spala samo na jednu, pa je od izvoznika postala uvoznik šećera. Srpsku vladu više brine kako će se ponašati grčke banke koje posluju u Srbiji. Ukupno ih je pet, a one su među prvima ušle na srpsko financijsko tržište. Zabrinutost je tim veća, jer je Europski regulatorno tijelo za bankarstvo EBA, prilikom testiranja 90 banaka na recesiju, među osam, koje se ne bi mogle održati svrstao i dvije iz Grčke (EFG i ATE) koje posluju u Srbiji. Upravo je banka ATE bila posrednik prilikom kupnje spomenutih šećerana.Kada je riječ o šećeranama promjena vlasnika otkrila je zapanjujuću razliku u cijeni za koju je grčka kompanija svojedobno kupila šećerane (3,5 milijuna eura), dok im se sada cijena kreće iznad 50 milijuna eura, a procjenjuje se da bi obje mogle biti prodane za 150 milijuna eura.

To nije jedini primjer koji pokazuje kako su nadležne državne institucije u procesu privatizacije poklanjale šećerane srpskim i stranim kupcima.Tako je MK Comerc, u vlasništvu Miodraga Kostića kupio tri srpske šećerane za tri eura, s kojima je kasnije stekao ogroman kapital za širenje poslova u drugim djelatnostima. Kostić se još nalazi pod sumnjom Savjeta za borbu protiv korupcije, da je, uz suglasnost vlade bivše države Srbije i Crne Gore, prodao na europskom tržištu uvezeni šećer i tako koristio povoljnosti Europske unije koja je po znatno većoj cijeni od tržišne kupovala srpski šećer. Na taj način je na europsko tržište prodano 330 tisuća tona uvezenog šećera, pa je Srbija bila kažnjena jednogodišnjom zabranom izvoza šećera u zemlje Europske unije. Ta afera ni do danas nije razjašnjena, jer vlada ne pokazuje namjeru da reagira na urgiranje Savjeta za borbu protiv korupcije.I dok postupak Helenic sugara ne iznenađuje, zbog državnog vlasništa u njoj, potez talijanskog SFIR-a izaziva u Srbiji suprotne osjećaje, jer je riječ o privatnoj kompaniji. Vrijednost njezine šećerane procjenjuje se na 60 milijuna eura. To je prva talijanska tvrtka koja se povlači iz Srbije, pa u vladajućim krugovima raste strah da njezinim primjerom ne krenu i druge talijanske tvrtke, kojih u Srbiji ima više od 200, unatoč uvjeravanjima kako nema razloga da zbog dužničke krize Italije, privatne tvrtke iz te zemlje odlaze iz Srbije.

Značajan partner
Inače, Italija spada u zemlje s kojima Srbija ima najrazvijenije ekonomske odnose, osobito kada je riječ o srpskom izvozu u Italiju, koja se nalazi na prvome mjestu po vrijednosti izvezene robe. U prvih pet mjeseci u Italiju je izvezeno robe u vrijednosti od 584 milijuna dolara, a očekuje se da će se izvoz do kraja godine premašiti milijardu dolara. U strukturi izvoza znatno sudjeluju talijanske tvrtke koje posluju u Srbiji. Razlog za strahovanje o potezima talijanskih tvrtki je tim veći, jer o izvozu ovisi da li je Srbija izbjeći novi krizni val. Kako smo pisali, osim talijanskih tekstilaca, koji su spasili srpsku tekstilnu industriju od totalnog kraha, ekonomski razvoj Srbije ovisi i o budućoj tvornici automobila u čijoj gradnji Fiat sudjeluje s 900 milijuna eura. Fiat je privukao i brojne kooperante koji u Kragujevcu grade pogone. U njih će biti uloženo 100 milijuna eura i trebaju biti završeni do jeseni, jer se koncem godine očekuje da sa proizvodne trake siđu prvi probni automomobili. Kako je rekao ministar ekonomije Nebojša Ćirić ta najveća ovogodišnja investicija u Srbiji za sada nije ugrožena.

Autor: Rato Petković,VLM
18. kolovoz 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close