Tečaj švicarskog franka bilježi pad drugi uzastopni dan, na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju pao je za rekordnih 4,60 posto, na srednji tečaj od 6,755 kuna, što je za 32 lipe manje nego na jučerašnjoj, a za 41 lipu niži tečaj od dosad rekordnog na tečajnici od prije dva dana.

Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a ojačala i prema euru i američkom dolaru, prema jedinstvenoj europskoj valuti za blagih 0,04 posto, a prema dolaru za 0,18 posto, dok je oslabila prema britanskoj funti za 0,70 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 6,755068 kuna, eura 7,443409 kuna, dolara 5,226012 kuna te funte 8,511617 kuna.

Na svjetskim valutnim tržištima pak tečaj franka danas je ponovno pao prema euru i dolaru. Tako je euro danas poskupio prema franku za više od jedan posto, te iznosi 1,0981 franak. Za toliko je ojačao i dolar koji stoji 0,7699 franaka. Na tečajnici HNB-a, na tjednoj razini pak, franak je još uvijek jači u odnosu na kunu za 0,16 posto. U odnosu na ostale važnije valute kuna je na tjednoj razini, prema prošlom petku, ojačala, prema euru za blagih 0,06 posto, dolaru 0,20 posto i funti 0,61 posto.

Pad tečaja franka u svakom je slučaju dobra vijest za korisnike stambenih kredita vezanih uz švicarsku valutu, koji nestrpljivo očekuju i rezultate dogovora banaka i vlade oko modela pomoći zbog snažnog rasta tečaja franka u zadnje vrijeme. Pred sastanak sa Vladom, koji se očekuje idući tjedan, u sjedištu Hrvatske udruge banaka i danas je održan sastanak tehničkog karaktera, na kojem su bankari dogovarali detalje prijedloga za olakšavanje građanima otplate kredita u švicarskim francima.

Nakon današnjeg sastanka nije bilo izjava za medije, no kako neslužbeno doznaje HTV, predlaže se fiksiranje tečaja kune prema švicarskom franku na šest kuna, da se kamatne stope na postojećim kreditima smanje za oko jedan postotni bod, a bankama će se uvesti porez samo na kredite u francima. Također, utvrdit će se kriteriji kojima će se definirati tko ima pravo na takvu takvu pomoć. Pomoć bi, prema neslužbenim informacijama, mogli koristiti građani sa stambenim kreditima za kupnju prve nekretnine, koji imaju kredit do 100 tisuća eura na rok od barem 20 godina.

(Hina/pd)