Dugo najavljivana prijetnja kako će Kosovo donijeti odluku o zabrani uvoza robe iz Srbiji na kraju je i donesena. Odluka o uvođenje embarga, prema službenom stavu vlade Kosova, predstavlja recipročnu mjeru na postupak srpskih vlasti koje ne dopuštaju uvoz robe s Kosova ako na carinskoj deklaraciji stoji pečat s imenom Kosova.

Srbija priznaje kao službeni pečat Kosova samo ako se na njemu nalazi UNMIK Kosovo. S takvim žigom Kosovo je ušlo u sastav država, članica Cefta sporazuma kojim je uspostavljena slobodna trgovina između Hrvatske, Srbije, BiH, Makedonije, Albanije, Crne Gore, Moldavije i Kosova. Priština uvođenje embarga objašnjava kao posljedicu “neuspjeha u postizanju sporazuma o priznavanju carinskih žigova Kosova i o slobodnoj trgovini”. Godišnji srpski izvoz na Kosovu iznosi 260 milijuna eura što nije zanemariv iznos s obzirom na skroman srpski izvozni potencijal. Izvoz Kosova u Srbiju dostiže jedva pola milijuna eura. Na temlju toga može se zaključiti kako će odluka kosovskih vlasti nanijeti priličnu štetu srpskim poduzećima kojima je Kosovo važno tržište. Srbija na Kosovu najviše izvozi prehrambene proizvode, poput brašna, jestivog ulja, šećera, mlijeka, te voća i povrća. U krugovima koji realno procjenjuju situaciju prevladava uvjerenje kako će obje strane biti na gubitku. Srbija jedino u vanjskotrgovačkoj razmjeni sa zemljama Cefta sporazuma, osim s Hrvatskom i Moldavijom, ostvaruje suficit koji je lani iznosio 1,36 milijardi dolara. Srbija je u 2010. u zemlje CEFTA sporazuma najviše izvozila žitarice, proizvode od njih, razne vrste pića, željezo i čelik, a najviše je uvozila struju, željezo i čelik, kameni ugljen i obojene metale, kao povrće i voće.