Kada u istraživanju o tome tko je kriv za stanje u medijima 100 posto ispitanika odgovori da su krivi menadžeri, a na pitanje o kompetentnosti menadžera 65 posto ispitanika kaže da menadžeri koji rade u medijima nisu kompetentni za posao koji obavljaju, jasno je da u vodstvu medijskih kuća u Hrvatskoj situacija nije dobra. Ovo je istraživanje na regionalnom seminaru Mediji u tranziciji u Beogradu, u sklopu svog predavanja “SOS Medija – Može li ih spasiti poduzetništvo?” predstavila prodekanica za nastavu Visoke novinarske škole i medijska stručnjakinja Iva Biondić.

Kako ocjenjujete poduzetništvo u hrvatskim medijima?
Teško da bi dobilo prolaznu ocijenu. U ekonomskoj se teoriji poduzetništvo promatra kao posebni proizvodni faktor kome je zadatak na najpovoljniji način kombinirati i koordinirati ostale proizvodne faktore, rad i kapital na primjer, i tako maksimizirati profit. Mislim da kombiniranje i koordiniranje našim medijskim organizacijama jako slabo ide.

Koji su glavni problemi i prepreke uspješnim poduzetničkim projektima u Hrvatskoj?
Kontekstualno – obrazovanje koje ne razvija poduzetničke vještine i nepoduzetnička klima a posebno u medijskoj industriji. Pritom ne mislim samo na visokoškolsko stručno obrazovanje, nego na sve formalne, neformalne i informalne procese i u kontekstu razvoja širih odgojno-obrazovnih, društvenih i gospodarskih vrijednosti. Bez pristupa u kojem se jednako vodi računa o svim temeljnim pretpostavkama za razvoj poduzetništva, od obrazovnih i znanstvenih preko pravnih, financijskih i servisnih i savjetodavnih, poduzetnička klima na medijskoj sceni ne može zaživjeti.

Koliko ustanova obrazuje novinare na području menadžmenta u medijima?
Temeljeno na pregledu programa visokog obrazovanja u području medija i novinarstva u Hrvatskoj rezultati istraživanja su pokazali da obrazovanje u području poduzetništva te razvoj odgovarajućih kompetencija gotovo ne postoji. Rezultati su to istraživanja koje sam u suradnji sa prof.dr.sc. Ljubom Jurčićem, Marijom Slijepčević i Anitom Zelić Gereč radila za 1. Međunarodnu konferenciju o obrazovanju za poduzetništvo. Istraživanje je obuhvatilo deset studijskih programa svih razina i detektiralo tek tri kolegija koja buduće medijske djelatnike obrazuju u poduzetništvu i menadžmentu, a sva tri su na stručnim studijima gdje je broj studenata neusporedivo manji nego na sveučilišnima. Treba naglasiti da je obrazovanje za poduzetništvo medijskih djelatnika naročito važno u hrvatskom kontekstu jer veliki broj medijskih menadžera dolazi iz redova novinara koji onda nemaju adekvatnu naobrazbu.

Ima li pozitivnih primjera?
Na sreću ima onih čiji će organski poduzetnički drive biti jači od svih prepreka i tržišta i mentaliteta. Izdvojila bi poduzetničko-kreativnu ekipu Plana B, odličan hrvatski primjer uspjeha sa niche sadržajem portala Križ života, produkcijsku kuću Drugi plan koja je uspijela dokazati da nije samo trash sadržaj ono što se prodaje.

Kako ocjenjujete poduzetnički duh na javnom medijskom servisu?
Javni servis možda je najtromiji oblik medijske organizacije kojeg karakterizira odsustvo poduzetničke inicijative. Takve organizacije nisu sposobne za bržu primjenu inovacija u poslovnoj praksi i prilagodbu tehnološkim i promjenama u navikama potrošača. Za promjene su potrebne inovacije, potrebno je riskirati, imati ideje i investirati u njih, investirati u tehnologiju i ljude i naposljetku svime time upravljati kao organizacijom koja svojom klimom pogoduje internom poduzetništvu.

(Ana Mlinarić)

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu