Svaki put kad se na naslovnicama newyorških novina pojave vijesti o krvavim obračunima narkokartela u Meksiku, Ken Chandler, voditelj američke tvornice za proizvodnju elektroničke opreme u Meksiku, sjeda za telefon.

Ne moli da ga vrate kući, već da ostane. “Pokušavamo ih smiriti i reći im da nije vrijeme da se povučemo odavde”, kaže Chandler, koji nadgleda tvornicu u Matamorosu, gradiću u kojem se vojska početkom lipnja došla obračunati s pripadnicima narkokartela koji rade u policiji. Radi za tvrtku Spellman High Voltage, a ne treba ih puno nagovarati da nastave s proizvodnjom u Meksiku. Kao i drugi proizvođači koji su otvorili tvornice u pograničnom području, a samo ih u ovom gradiću ima šest, Spellman širi poslovanje. Nakon što su izračunali koliko im je isplativo poslovati u nasilnom Meksiku, odlučili su se na gradnju još jedne tvornice. I drugi ulagači ovdje razvijaju poslovanje. Foxconn, tajvanska tvrtka koja proizvode iPhone, Dellova računala i drugu elektroničku opremu, jedna je od nekoliko azijskih tvrtki koje su ovamo došle. Korejski proizvođač čelika Posco najavio je gradnju druge tvornice, a druge će tvrtke graditi u susjednim saveznim državama. Unatoč ratu narkokartela i brojnim problemima, meksičko se gospodarstvo razvija brže nego mnoge razvijene zemlje. Čak i dok se karteli bore za teritorij, u velikim tvorničkim pogonima koje ovdje zovu “maquiladoras” proizvodi se jako puno televizora, dijelova automobila i elektroničkih naprava, što je dovelo do rasta stope zaposlenosti u gradovima koji su ponajviše pogođeni nasiljem. U siječnju je broj zaposlenih u proizvodnji porastao za 8,2 posto na ukupno 1,8 milijuna radnika. Čak je i Ciudad Juárez, gradić s najvećom stopom nasilja i najvećim brojem “maquiladoras”, zabilježio rast broja radnih mjesta od 1,3 posto pa ukupno ondje radi 176.824 osoba.

Tvornice su većinom u američkom vlasništvu, sirovine uvoze bez carine i izvoze gotove proizvode; za izvoz robe u Sjedinjene Američke Države smanjuju cijenu, a stvaraju velik broj radnih mjesta koja su plaćena bolje od meksičkog prosjeka. Neke se nove tvornice grade i po cijenu zatvaranja tvornica u SAD-u. Sve u svemu, meksičko je gospodarstvo drugo južnoameričko gospodarstvo po veličini nakon Brazila, a prošle je godine poraslo za 5,5 posto. Ove se godine očekuje rast od 4,5 posto zbog proizvodnje i internog rasta uslijed širenja srednje klase. Meksička narodna banka objavila je da je lani bilo ukupno 17,7 milijardi dolara stranih ulaganja, što je znatno manje od 25 milijardi koliko su ostvarili prije recesije. Ekonomisti smatraju da bi se gospodarstvo u Meksiku još snažnije razvijalo da nema obračuna narkokartela, u kojima je samo u posljednjih pet godina stradalo 40.000 ljudi. Nasilja u tvornicama zasad nema, iako je lani jedna banda u potrazi za protivnicima otvorila vatru na autobus koji je prevozio tvorničke radnike u blizini Ciudad Juáreza; u napadu je stradalo četvero ljudi. Rastu troškovi osiguranja, a sigurnost je i dalje najveći problem potencijalnih ulagača, kaže Bob Cook, predsjednik Komisije za regionalni gospodarski razvoj u El Pasu, koja pomaže ulagačima da pokrenu poslovanje u Ciudad Juárezu.

No, kaže, zbog sve većih troškova radne snage, prijevoza i rasta vrijednosti juana mnoge su se tvrtke odlučile za Meksiko umjesto za Kinu. “Dobra lokacija, sjajna infrastruktura, dobavljači i radna snaga”, kaže. Mnogi smatraju da će otvaranje novih radnih mjesta pomoći u smanjenju kriminala jer će više ljudi moći zaraditi i prehraniti obitelj. Međutim, gradovi koji su procvjetali uslijed širenja stranih tvrtki nisu toliko spremni pomoći radnicima i njihovim obiteljima. “Vrlo se malo ulaže u škole i društvene centre”, kaže Cirila Quintero, sociologinja udruge El Colegio de la Frontera Norte iz Tijuane. No radnici poput četrdesetjednogodišnje Rosalije Carrasco sretni su što imaju stalan posao. “Nadam se da ću biti bolja i napredovati. Svi se tome nadamo”, kaže. Predsjednik Uprave tvrtke Spellman Loren Skeist brine o sigurnosti, naročito nakon što je nekolicina klijenata odbila posjetiti tvornicu. No projekt u Matamorosu smatra dobrom investicijom. “Radi se o razmjerno sigurnom ulaganju”, rekao je u telefonskom intervjuu. “Ima jako dobrih razloga za razvoj poslovanja u Meksiku, no morate se osigurati.”

Randal C. Archibold