Danas je na domaćem tržištu kapitala više privatnih ulagača nego što ih je bilo “zlatne” 2007. godine. Od najvećih vrijednosti na tržištu, kada je burza bila na svom maksimumu i kada su ulagači trgovanjem dionicama ostvarivali po nekoliko stotina milijuna kuna prometa dnevno, danas je 37.000 domaćih fizičkih osoba više. Podaci Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD) pokazuju kako je na povijesnom maksimumu dioničkog indeksa CROBEX bilo nešto manje od 814 tisuća domaćih fizičkih osoba koji su bili registrirani kao ulagači. Danas ih je na tržištu nešto više od 851.000. Ukupno na tržištu može trgovati ukupno 867 tisuća ulagača (stranih i domaćih), dok ih je 2007. bilo 827.000. Trend broja stranih ulagača, pogotovo fizičkih osoba, također je u tom razdoblju u uzlaznoj putanji. Podaci SKDD-a pokazuju kako ih je 1500 više. Tako ih je prije nešto više od tri i pol godine bilo 5200, dok ih je danas 6700.

Zašto trguju manje?
Budući da je na tržištu sve više ulagača, postavlja se pitanje kako je moguće da pet posto više ulagača na tržištu kapitala ostvaruje 90 posto manje prometa. “Razloge za porast broja ulagatelja domaćih fizičkih osoba kao ulagača za oko 37.000 od sredine listopada 2007. do danas, pronalazimo u IPO-u Atlantic grupe koji je završen početkom studenoga iste godine, koji je u vremenu burzovne euforije potaknute IPO-om HT-a, sigurno dodatno utjecao na dodatni broj domaćih fizičkih osoba”, objasnio je za Poslovni dnevnik Stjepan Laća iz ST Investa. Pored inicijalne javne ponude dionica Atlantic grupe, Laća dodaje i odluku Vlade iz 2008. godine. “Vlada je prodala 7 posto svoga udjela u HT-u u svibnju 2008. godine na postojeće zaposlenike i bivše zaposlenike HT-a, HT trenutno ima oko 6500 zaposlenih, ali i Hrvatske pošte. Osim toga, Vlada je prodala pojedine dionice iz svog portfelja, zaposlenicima tvrtki po povlaštenim uvjetima poput Luke Ploče”, ističe Laća. Primjerice, u petak je Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) prenijela dionice radnicima Đure Đaković holdinga, što će dodatno povećati broj ulagača.

Dionice na poklon
Iako se Vlada rješavala svojih udjela u kompanijama i privatni sektor je utjecao na povećanje njihovog broja. “Veliki broj tvrtki koje kotiraju na burzi u sklopu postupka nagrađivanja svojih zaposlenika, iz trezorskih je dionica nagradilo svoje zaposlenike što je također trebalo utjecati na porast broja ulagatelja domaćih fizičkih osoba”, kaže Laća. Tako su dionice dobivale uprave i menadžeri AD Plastika, Atlantic grupe i druge. “Iz svega navedenoga zaključujemo da su svi nabrojani razlozi puno više utjecali na broj ulagatelja domaćih fizičkih osoba, nego nekakav pojačan interes domaćih fizičkih osoba za ulaganje na burzi”, zaključuje Laća. Dnevni prometi na Zagrebačkoj burzi to zorno pokazuju, budući da rijetko kada prelazi razinu od 20 milijuna kuna. Ono što je tržištu potrebno, a to njegovi akteri već godinama govore, jest jedan okidač koji će pokrenuti lavinu. To je krajem prošle godine bila dionica Ine, to je 2007. bila dionica HT-a. Kada će biti idući okidač, ne zna se.

Sve ih je više

Neaktivni ulagači
O početka godine na domaćem tržištu kapitala je, prema podacima SKDD-a, bilo 1800 privatnih ulagača više. Promatrajući unazad godinu dana, tih je ulagača dvostruko više (povećanje za njih 3300). Što se tiče stranih fizičkih osoba kao ulagača na tržištu, njih je sada 6700, što je za njih 74 više u odnosu na početak godine. Od maksimuma tržišta (sredina listopada 2007.), stranih privatnih ulagača više je za 1500. Hoće li se i kada svi ti ulagači na tržištu pokrenuti, nemoguće je procijeniti, obzirom na njihovu trenutnu neaktivnost na burzi.