Pompozno najavljeni sastanak premijerke i bankara na kojem su dogovorene mjere za olakšavanje otplate kredita u francima, klijente je ostavio ravnodušnima. U proteklih dva tjedna koliko je prošlo od sastanka, banke nisu zabilježile pojačani interes klijenata za reprogramom svojih kreditnih obveza, pokazala je kratka anketa koju je Poslovni dnevnik proveo među najvećim bankama.

Drugim riječima, potpisani Memoradum banaka i Vlade pokazao se u praksi upravo onim što su stručnjaci najavljivali – predizbornim potezom. I same izložene švicarskom franku i otežanoj otplati, banke su klijentima već ranije ponudile mogućnost reprograma, konverziju kredita iz franka u euro, ali i u nekoliko navrata od prošlog ljeta snizile kamate. “Od uvođenja paketa mjera u listopadu do danas, 70-ak klijenata odlučilo je iskoristiti neku od navedenih mogućnosti: produljenje roka otplate, ugovaranje i(li) povećanje ugovorenog ostatka vrijednosti kredita, odnosno konverzije kredita”, kažu nam u Erste banci. Upita o novoj vrsti pomoći je bilo, kažu, ali još niti jedan zahtjev nije realiziran.

Raiffeisen banka prva je, podsjetimo, započela trend snižavanja kamata na stambene kredite u švicarskim francima s ciljem anuliranja jačanja tečaja franka. Premda je taj potez inicijalno razljutio ostale velike banke, pa su se u bankarskim krugovima čak mogle čuti ocjene da će zbog RBA započeti licitacije kamatama, u narednih nekoliko mjeseci sve velike banke barem u jednom navratu snizile su cijenu kredita u švicarskom franku za svoje klijente. Erste je od listopada snizila kamate u švicarcima u dva navrata, ukupno za 0,55 postotnih bodova. U proteklih godinu i pol Zaba je u tri navrata smanjila kamatne stope na stambene kredite u švicarskim francima, čime su se one vratile na razine prije početka krize. Kako kažu u Zabi, krediti građanima u francima čine samo 5 posto ukupnog portfelja, a 97 posto klijenata uredno otplaćuje svoje obveze. Posljednja u nizu, PBZ, je srijedu najavila za 0,25 postotnih bodova nižu kamatu od kolovoza što je treća korekcija u godinu dana, ukupno 0,85 postotnih bodova.

Švicarska valuta u proteklih godinu i pol ojačala je za 25,3 posto, u ponedjeljak je pak švicarski franak na tečajnoj listi HNB-a dosegnuo povijesni rekord od 6,22 kune. Bez snižavanja kamata, anuitet stambenog kredita od 5000 kuna u tom bi razdoblju skočio za 1250 kuna. Primjer naše čitateljice još je ekstremniji; prilikom dizanja stambenog kredita 2006. po akcijskog kamatnoj stopi od 4,7 posto anuitet je iznosio 4700 kuna, a danas joj anuitet iznosi točno 8000 kuna. Očekivanja o kretanju franka do kraja godine vrlo su neizvjesna. Domaći analitičari predviđaju njegovo slabljenje od desetak posto do kraja godine, no i dalje je neizvjesno kakav će biti rasplet u Grčkoj. “Gledajući fundamente franak bi trebao oslabiti, ali na kretanja iznimno utječe averzija prema riziku što ovisi o pitanju restrukturiranja grčkog duga i budućnosti eurozone”, kaže Stojić koji očekuje desetak posto slabiji tečaj do kraja godine. Jednako razmišljaju i UniCreditovi analitičari – ključnim drže smirivanje u Grčkoj.

Računica

Franak i dalje isplativiji
Prema izračunu Splitske banke, u kojoj do kraja godine očekuju slabljenje franka, ta valuta i dalje je isplativija. Primjerice, klijent koji je 10. siječnja 2006. podignuo stambeni kredit na trideset godina u protuvrijednosti 100.000 eura ili 153.531 CHF (uz tečaj 7,43 kune za euro te 4,84 kune za franak) platio je sve ove godine manje nego da se zadužio u euru. Računajući sve anuitete uz prosječnu kamatnu stopu, onaj tko je uzeo kredit vezan uz eure do sada je platio 295.400 kuna. Klijent s kreditom u franaku platio bi 280,435 kuna, računajući s posljednjim danom svibnja, dakle 15.000 kuna manje.