Jezik drevne Mezopotamije i njegovi babilonski i asirski dijalekti ne govore se već 2000 godina, no njihov je trag sačuvan na glinenim pločicama i kamenim zapisima čije je dešifriranje trajalo posljednjih dvjesto godina. Nedavno su znanstvenici Sveučilišta u Chicagu nakon devedeset godina rada na projektu dovršili sastavljanje rječnika jezika Mezopotamije u 21 svesku.

Tim je jezikom u 24. stoljeću prije Krista govorio akadski kralj Sargon Veliki, vladar prvog carstva na svijetu, a Hamurabi je oko 1700. godine prije Krista njime zapisao prvi poznati zakonik. Bio je to jezik Gilgameša, prvog remekdjela svjetske književnosti, a Nabukodonosor II. navodno je njime umirivao suprugu koja je patila za rodnom domovinom te joj na kraju sagradio i čudesne babilonske viseće vrtove. Na svim je razinama društva taj jezik pomagao u poslu, navodnjavanju, prijevozu žitarica i proricanju sudbine, pa tako u babilonskim medicinskim tekstovima stoji naputak o predviđanju budućnosti iz ovčjih jetara. Na konferenciji održanoj 6. lipnja povjesničari, arheolozi i stručnjaci za drevne semitske jezike raspravljali su o važnosti ovog opsežnog rječničkog izdanja, koje će se prodavati po cijeni od 1995 dolara. Jerold Cooper, profesor emeritus semitskih jezika na Sveučilištu Johns Hopkins u Baltimoreu u Marylandu, tijekom šezdesetih godina prošlog stoljeća često se u radu oslanjao na ovo dugovječno istraživanje, a kaže da će rječnik “otvoriti prostor novom proučavanju klinastog pisma”. Klinasto su pismo u četvrtom tisućljeću prije Krista razvile rane generacije Sumerana u Mezopotamiji. Radi se o vjerojatno najstarijem sustavu zapisivanja, a gradovidržave koje su niknule uz doline Tigrisa i Eufrata najstarije su gradske pismene civilizacije. Rječnik sadrži 28.000 riječi i pokriva razdoblje od 2500. godine prije Krista do 100. godine nove ere.

Neobično je, pak, to što tako poman projekt ima zastarjeo naziv Chicago Assyrian Dictionary (Čikaški rječnik asirskoga). Kad je 1921. godine James Henry Breasted, osnivač orijentalistike na Sveučilištu Johns Hopkins, započeo ovaj projekt, procijenjeno je da većina zapisanog materijala potječe od asirskih vladara, a glavni je jezik, zapravo, akadski. Rječnik je više organiziran kao enciklopedija i mnogo je iscrpniji od glosara pojmova i definicija. Nižu se mnoge višeznačne riječi te potvrde ih književnih, pravnih, vjerskih i ekonomskih tekstova, kao i svakodnevnog života, pa je tako riječi “umu” ili “dan” posvećeno čak 17 stranica. “Svaki pojam i svaka riječ daje uvid u kulturu”, kaže Martha Roth, pročelnica za humanističke predmete na Sveučilištu u Chicagu, koja je na projektu radila od 1979. godine, a voditeljicom projekta imenovana je 1996. godine. Čak i mrtav jezik može potaknuti vrlo živu raspravu, kako je jednom napisao Matthew Stolper, profesor iz Chicaga i jedan od suradnika na projektu. Prijevodi pojmova, izjavio je, “kreću se od zaključaka na temelju čvrstih dokaza do provokativnih tvrdnji na temelju slabašnih indikacija’”. Sve u svemu, rekao je, “ovaj je projekt intrigirao, oblikovao i unaprijedio čitavu generaciju stručnjaka za mezopotamske jezike”. Martha Roth se slaže i smatra da će “se na ovom rječniku temeljiti mnoge znanstvene karijere, a to je tek početak”.

John Noble Wilford