Hrvatska udruga poslodavaca proizvela je još jedan u nizu ‘strateških papira’. Strateški cilj do 2015. godine ovaj je put sažet u slici “Hrvatske kao privlačnog odredišta za privatna ulaganja i poduzetništvo, gdje je stopa nezaposlenosti (ILO metodologija) manja od 8 posto”. Ta stopa pretpostavlja i porast ukupne zaposlenosti za oko 200 tisuća, na 1,6 milijuna ljudi.

Da bi se ti ciljevi i ostvarili, u HUP-u procjenjuju da bi od 2011. do 2015. trebalo postići realni ekonomski rast od prosječnih 4 posto godišnje. Iako uvodno konstatiraju problem naslijeđa (dosadašnji model rasta) te okruženja (neravnoteže i zaoštravanje konkurencije) u HUP-u misle da se ti ciljevi mogu ostvariti “ako postoji spremnost političkih i društvenih elita da podrže konzistentan ekonomski program”. Upravo na tome su zapele brojne strategije i programi od kojih su neki, uključujući i Vladin PGO, ocijenjeni dobrima. To u startu relativizira domete i svrhu HUP-ova najnovijeg ‘papira’ i simulacije makroekonomskog okvira i fiskalne konsolidacije do 2015. Uz te su tablice u HUP-u, uostalom, i napisali kako to nisu prognoze ili projekcije već “ciljevi tj. željene vrijednosti tj. vrijednosti koje se smatra mogućima” ako se realiziraju politike koje predlažu.

Među tim vrijednostima su npr. stope rasta BDP-a između 4 i 5,3 posto od iduće pa do kraja 2015. godine, rast izvoza robe i usluga s lanjskih 38,8 na 43,9 posto BDP-a, rast stranih ulaganja sa 1,2 milijarde na nekadašnje razine oko 3 milijarde eura godišnje… Kako do toga? Za početak bi rashode opće države trebalo zamrznuti, a od 2013. bi rasli samo do razine inflacije, pri čemu bi se 2014. ušlo u zonu suficita. No, istodobno se zalažu za porezno rasterećenje troškova rada za 1/4, smanjenje progresivnosti oporezivanja viših dohodaka, porezno rasterećenje kapitala. Ta rasterećenja zahtijevaju više nego oštre reforme u raznim sferama, no o njima svi i dalje govore mahom načelno. Zato dio analitičara drži da bi HUP napravio korisniju stvar da je suzio fokus na konkretan problem poduzetništva umjesto širokog polja političke ekonomije.

Jačanje konkurentnosti

Znatno smanjiti sve namete poduzetnicima Udjel zaposlenih u javnim i državnim poduzećima u ukupnoj zaposlenosti treba smanjiti sa 12,5 na “osjetno ispod 10 posto”, smatraju u HUP-u, zalažući se i za smanjenje broja tih poduzeća na svim razinama vlasti. U cilju smanjenja poduzetničkih troškova osim daljnjeg smanjenja neporeznih troškova zalažu se za smanjenje komunalnih nameta, kao i za povećanje poticajnih mjera za mala i srednja poduzeća.

Prioriteti

Neplaćanja i porezni klin
Uz problem nediscipline u plaćanjima, HUP-u je glavni prioritet smanjenje poreznog opterećenja rada tj. prosječne plaće. U Hrvatskoj je ono na razini prosjeka najrazvijenijih zemalja EU, ali od usporedivih zemalja veći porezni klin imaju samo Češka i Mađarska.

Hibridni pogon

Elektrifikacija bez punjača: kako MG Hybrid+ pojednostavljuje svakodnevnu vožnju

Premium oprema

Udobnost postaje sve važniji kriterij pri odabiru novog automobila