Među obnovljivim izvorima energije, kojima Hrvatska obiluje i čije bi znatnije iskorištavanje omogućilo brži gospodarski razvitak uz pozitivan učinak na zaštitu okoliša, važnu ulogu igraju biomasa i bioplin. Jedan od najboljih primjera kako se proizvodnja električne energije iz bioplina i biomase može spojiti s poljoprivrednim aktivnostima je PZ Osatina. U suradnji s Hypo Alpe-Adria-Bankom PZ Osatina je u Ivankovu sagradila dva bioplinska postrojenja za proizvodnju električne energije i topline. Osnovna djelatnost PZ Osatine je ratarska proizvodnja, proizvodnja mlijeka, stočne hrane te povrća i komposta, a proizvodnja bioplina i struje omogućila je dodatne uštede i zarade. Proces proizvodnje bioplina bazira se na organskoj razgradnji biomase kao što su gnojivo, gnoj, raslinje ili ostaci hrane, a u postrojenju PZ Osatine glavni supstrat je goveđa gnojnica iz vlastite farme i kukuruzna silaža.

Potrebno ubrzati proceduru
Međutim, za proizvodnju bioplina mogu se koristiti i suncokret, krmni sirak, lucern, biološki otpad, ostaci hrane, mast, ostaci uginulih životinja, otpad iz klaonica, mulj iz uređaja za pročišćavanje, komposta i industrijskih otpadaka. Mogućnosti su brojne, no put razvoja tih energetskih potencijala Hrvatske priječi birokracija. “Kako bi se realizirao projekt korištenja obnovljivih izvora energije, potrebno je zadovoljiti čak pet birokratskih koraka, što znatno usporava brzinu realizacije i tjera mnoge ulagače”, kaže izvršna direktorica poslovanja s javnim institucijama Hypo banke Suzana Brenko. Prema Vladinim najavama do kraja 2011. trebao bi se donijeti zakonski okvir koji će omogućiti da ulagači dođu znatno brže do dozvola potrebnih za pokretanje projekta korištenja obnovljivih izvora energije. Do tada bi Europska komisija trebala ocijeniti Vladin akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020. godine. “Na temelju tog plana donijet će se odluka o dinamici gradnje i vrsti elektrana do 2020.”, dodala je Brenko. Akcijski plan predviđa da će do 2020. u Hrvatskoj biomasa i biogoriva imati udjel veći od 50% među obnovljivim izvorima energije. Dosad je predano zahtjeva za proizvodnju 164,02 MW električne energije iz biomase i 41,3 MW iz bioplina. Plan predviđa da će se do 2020. proizvoditi još 85MW električne energije iz biomase i 30MW iz bioplina. Ulaskom u EU poduzetnici će na raspolaganju imati znatna nepovratna sredstva koja će moći uložiti o projekte za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Naime, EU veliku važnost daje projektima za proizvodnju energije iz alternativnih izvora.

Usluga EU Desk
“Hrvatskoj su dostupna sredstva iz pretpristupnog programa IPA, a nakon ulaska u EU povećat će se potražnja, mogućnosti i izvori financiranja preko strukturnih fondova i kohezijskog fonda. Kako bismo svojim klijentima omogućili financiranja projekata sredstvima iz fondova EU, razvili smo nove usluge među kojima i Hypo EU Desk, uslugu koja je prilagođena potrebama županija, gradova, općina, ali i privatnog sektora”, objašnjava Suzana Brenko. Usluga EU Desk namijenjena je svima koji planiraju razvojne projekte i olakšala je pristup fondovima EU, a banka pruža savjetodavne usluge i osigurava potrebno znanje što može višestruko olakšati proceduru. “Lokalna zajednica, poljoprivrednici i gospodarstvenici iskorištavanjem obnovljivih izvora energije mogu, od stvari koje su dosad tretirali kao neželjene nuspojave, ostvariti konkretne koristi, financijsku dobit te razviti svoje poslovanje”, ističe direktor regije Slavonije i Baranje Hypo banke Tomislav Šambić. Prosječnom gospodarstveniku poticajna cijena od 1,20 kn/kWh ne znači puno, ali činjenica da u Hrvatskoj može doći do iznosa potpora od nekoliko stotina tisuća eura do razine potpore od 50% mu proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora čini privlačnom. Ta privlačnost postat će još veća ulaskom Hrvatske u EU zbog dostupnosti sredstava iz fonda. S druge strane okretanje izvorima obnovljive energije omogućuje smanjenje ovisnosti o uvozu energenata, razvoj poduzetništva te otvaranje radnih mjesta.