Kina ozbiljno razmišlja o otvaranju svojega robnog (futures) tržišta stranim investitorima. “Kinesko futures tržište se nalazi u kritičnom povijesnom trenutku”, izjavio je za medije Fan Fuchun, potpredsjednik Kineske komisije za vrijednosnice.
Iako se na zapadu futures tržišta razvijaju u svrhu zaštite investitora od nepredvidivosti cijena, Kina ima malo drukčije namjere za njih, prvenstveno kao sredstva kontroliranja cijene. Kinezi izlaze u medije sa skromnim izjavama iako je jasno kako se nadaju, jednako kao što ostali strahuju, da će voditi glavnu riječ u globalnom određivanju cijena sirovina. Kina kao jedna od najbrže rastućih svjetskih ekonomija ima veliku potražnju za sirovinama. Uvozi, primjerice, čak 30 posto svojih potreba za naftom i 45 posto za željeznom rudom, a primjenom ove strategije nada se kako bi dugoročno mogla pritiskati cijene prema dolje. Već sada se, na primjer, svjetska cijena bakra značajnim dijelom određuje na šangajskoj futures burzi. Prva kineska specijalizirana futures burza, tada za trgovanje žitom, otvorena je 1990. u Zhengzou. Iako je nakon skromnog početka 1994. provedena temeljita reorganizacija tržišta, devedesete su godine prošlog stoljeća ipak ostale obilježene brojnim skandalima koji su često uključivali prijevare i manipulacije. Dugotrajnu mrlju reputaciji nanio je skandal s futures obveznicama iz 1995. Ulaskom Kine u WTO krajem 2001. futures tržište doživljava procvat. Vlada, industrija i mediji rade zajedno da dovedu volatilnost cijena pod kontrolu. Čak je i šira javnost počela gledati pozitivno na tržište. Danas u Kini, uz burzu u Zhengzou, postoje burze u Daliu i Šangaju. Posebno je razvijena šangajska burza koja trguje s najviše artikala. Prošle godine su na tržištu provedene transakcije u vrijednosti od 14,7 bilijuna juana (1,8 milijardi dolara), što je čak 36 posto više nego 2003.
Za sada se trguje samo s 12 vrsta roba, većinom prehrambenim proizvodima i sirovinama. Mnogi stručnjaci se slažu kako tržište još nije dovoljno zrelo za uvođenje financijskih futuresa i derivata, a najveću prepreku tome, kao i uopće međunarodnom otvaranju, predstavlja neadekvatna zakonska regulativa i nedovoljni mehanizmi zaštite od rizika.

Trenutno su dopuštene prekomorske transakcije među kineskim strankama, ali isključivo s odobrenjem Komisije za regulaciju vrijednosnica. Stoga je logično da će se prije nego ostalima tržište otvoriti investitorima iz Hong Konga i Macaa. Kineska ekonomija s ovogodišnjim ekonomskim rastom od 9,3 posto i jednako blistavim predviđanjima za 2006., i čvrsta integracija na globalnoj poslovnoj sceni, odlični su preduvjeti za ekspanziju futures tržišta. Kina je već 2004. pretekla Italiju kao šesta najveća svjetska ekonomija, a procjenjuje se kako bi statistički podaci koji se očekuju početkom sljedeće godine trebali smjestiti Kinu na peto mjesto ispred Francuske. Inače, kada joj se pridodaju ekonomski rezultati Hong Konga, koji se još obračunavaju samostalno, Kina već zauzima četvrto mjesto, odmah iza SAD-a, Njemačke i Japana.

Bakar jučer rekordno u Šangaju

Futures ugovori u kojima se trguje bakrom dosegli su jučer na Šangajskoj futures burzi (SFE) rekordnu cijenu svih vremena, zbog realne sumnje kako ponuda bakra neće zadovoljiti rastuću potražnju Kine. Kina je kao najbrže rastuća svjetska ekonomija uvjerljivo najveći potrošač ovog metala. Brojni štrajkovi i nepogode negativno su utjecali na kinesku proizvodnju bakra, a 34-postotni pad uvoza metala iz studenog samo je dodatno produbio deficit i potaknuo prodavače na kratko da otkupljuju ugovore, tjerajući tako cijenu prema gore. Na burzi je početkom prosinca vladalo uvjerenje kako će cijena bakra padati uslijed vladine interventne prodaje zaliha bakra, koja je započela 16. studenog i trajala četiri tjedna. Međutim, prodaja nije bila dovoljna da ublaži nestašicu te je samo smanjila uvoz, spuštajući vrlo nisko domaće cijene krajem studenog.