Reforma zdravstva može se odgađati, no ne može se odgoditi. Što kasnije krenemo, pozicija je sve lošija, ali i posljedice, kako za osiguranike tako i za državni proračun. Ova konstatacija, koju za Poslovni dnevnik izriče prim. dr. Viktorija Bradić, predsjednica Uprave Croatia zdravstveno osiguranje, a u toj je ocjeni podupire i ostatak branše, tek je jedna od opomena što ih struka već godinama bezuspješno adresira prema vladajućima, i bivšoj i aktualnoj vladi. Premda se nacionalno zakonodavstvo po žurnom postupku harmonizira s praksom članica EU, pa je tako, primjerice, polovicom prosinca usvojen i novi Zakon o obveznom osiguranju u prometu. Paralelno je Zakon o zdravstvenoj zaštiti povučen iz saborske procedure, a Zakon o zdravstvenom osiguranju, iako je najavljen za ovu godinu, nije ni stigao pred zastupnike. Dramatičnost situacije u zdravstvenom sektoru, gdje se nagomilani dug procjenjuje na više od tri milijarde kuna, dodatno je “opteretio” resorni ministar Neven Ljubičić predbožićnom obvezom liječnicima o prepisivanju isključivo jeftinijih generičkih lijekova što će s ukidanjem pojedinih dežurnih timova navodno u 2006. godini dati uštedu od pedesetak milijuna kuna.
Rješenja iz ’93
Bradić podsjeća:još 1993. godine usvojena su dobra zakonska rješenja o zdravstvenoj zaštiti i osiguranju s kojima je zapravo već tada učinjen i prvi korak prema reformi zdravstva. “Ta su rješenja bila bliža praksi EU nego zakonske izmjene uvedene 2001. godine”, napominje i dodaje: “Trebalo ih je samo u hodu dalje prilagođavati gospodarskim i socijalnim mogućnostima”. Uvjet, iz današnje pozicije, da se uopće krene u reformu jest usvajanje najprije Zakona o zdravstvenom osiguranju, koji će biti putokaz za utvrđivanje košarice usluga osnovnog osiguranja jer bez tog detalja nemoguće je raditi zakonski okvir za dobrovoljno zdravstveno osiguranje, dok je treći korak Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Međutim, ne smije se zaboraviti ni Zakon o liječništvu, ali ni Zakon o pacijentima. “Koncept reforme stvar je politike, no njezinu razradu mora dati struka koja najbolje pozna praksu i život zdravstvenih ustanova”, smatra Bradić i ne skriva razočaranje što su političari i ovdje struku gurnuli u stranu. “Hrvatski liječnički zbor ima 134 stručna društva koja moraju participirati u izradi zakona, a nisu”, ističe te navodi da su preko strukovne udruge pri HGK utvrdili amandmane i dali viziju razvoja tržišne medicine. Nažalost, nisu imali prigodu ni prezentirati svoj projekt, a kamoli ukazati na nužan zaokret prema dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu