Ulaganje u znanost nije trošak, no nužno je prepoznati u čemu Hrvatska može biti globalno konkurentna i onda u to ulagati, čulo se, među ostalim, na konferenciji “Jedinstvo uz pomoć znanja – zajedno do konkurentnije Hrvatske” u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa početkom svibnja, na kojoj su predstavljeni rezultati rada fonda Jedinstvo uz pomoć znanja. Fond je 2007. godine osnovao MZOŠ, a djeluje u sklopu Hrvatskog projekta tehnologijskog razvoja financiranog zajmom Svjetske banke.

Programom je potaknuto povezivanje znanstvenika, kao i povezivanje s međunarodnim znanstveno-istraživačkim institucijama i gospodarskim sektorom, što će rezultirati daljnjim razvojem istraživačkoga kapaciteta hrvatske znanstvene zajednice i stvaranjem nove vrijednosti u gospodarstvu. U projekte fonda uključeno je 515 znanstvenika (362 domaća i 153 strana). Fond je financirao 80 znanstveno-tehnologijskih projekata, a u aktivnosti je ukupno uloženo 57 milijuna kuna – MZOS je osigurao gotovo 39 milijuna kuna, a ostalo su uložile međunarodne znanstveno-istraživačke institucije, privatni sektor te hrvatske javne znanstveno-istraživačke institucije. Od 57 milijuna kuna 19,9 milijuna usmjereno je u projekte orijentirane prema industriji. Projekti financirani u sklopu fonda bili su vrlo uspješni među prijavama na natječaje FP7 (30%). U te je projekte fond uložio 28,7 milijuna kuna, a iz FP7 programa time je privučeno dodatnih 51,3 milijuna koji idu hrvatskim partnerima. Jedan od primjera suradnje znanosti i gospodarstva je i projekt dr. sc. Tina Klanjščeka Marikultura riba – model temeljen na teoriji dinamičkih energijskih budžeta, koji se već primjenjuje. Fond je u projekt uložio 93.063 eura, a sufinanciranja su iznosila 25.568 eura (Institut “Ruđer Bošković” sudjelovao je u ukupnim troškovima sa 8,4 posto). Osim iznimnoga znanstvenog napretka neki su dijelovi istraživanja već uključeni u prijedloge FP7 projekata kao dio većega konzorcija, a rezultati projekta prosljeđuju se domaćim industrijskim subjektima preko Hrvatske poljoprivredne komore i već se primjenjuju. “Cilj projekta bio je”, prema riječima dr. Klanjščeka, “stvaranje modela koji povezuje hranjenje s rastom riba te traženje efikasnijih strategija hranidbe uz pomoć novog modela. Naš je model prvi takve vrste za uzgoj u svijetu”. Prema procjenama, takvom optimizacijom hranidbe ribe može se uštedjeti pet posto hrane, što na godišnjoj razini za proizvodnju tisuću tona ribe znači sto tisuća eura uštede.