EN DE

Poljoprivreda, HŽ, HAC i HC najveće žrtve rezanja rashoda

Autor: Jadranka Dozan
10. svibanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Iz socijalne sfere samo su izdaci za zdravstvo, padom za 130 mil. kuna, znatnije pridonijeli padu rashoda

Od 29,8 milijardi kuna ukupnih proračunskih rashoda u prva tri mjeseca na socijalne naknade i naknade za zaposlene u državni i javnim službama otišlo je nešto više od 21 milijardu ili 71 posto, što je dva posto više nego lani. Kad se mirovinama, troškovima zdravstva i socijalne skrbi te proračunskih plaća doda više od pola milijarde kuna povećan trošak kamata po zaduženjima, dolazi se do 4/5 ukupnih rashoda. Nije takva struktura od jučer, no budući da u mjesecima do izbora slijedi inflacija programa, strategija i proračunskih vizija, ovih dana objavljeni detaljniji podaci Ministarstva financija o kategorijama rashoda mogu biti koristan podsjetnik.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Oni samo potvrđuju da se o značajnijim smanjenjima državne potrošnje (a mnogi političari time mašu u apsolutnim iznosima) ne može uvjerljivo govoriti bez konkretizacije što se planira s mirovinskim i zdravstvenim sustavom i izdacima za plaće. To prije što se, nakon dvije godine ‘na ledu’, u idućem razdoblju očekuje jačanje pritisaka na rast mirovina i plaća. Do kraja ožujka socijalni rashodi i oni za plaće bili su oko 200 milijuna kuna manji nego lani, prije svega zbog 130 milijuna manjih izdataka za zdravstvo. Blagi pad od 40-ak milijuna kod mirovina posve je poništio rast troška (bruto) plaća. Kod porodiljnih naknada, dječjih doplataka te skrbi za branitelje i naknada za nezaposlene također je zabilježen pad, ali ukupna ušteda kod svih njih je tek 45 milijuna kuna. Osim zdravstva, dakle, iz socijalne sfere nije bilo većeg doprinosa padu rashoda. Njihovo smanjenje za milijardu kuna, uz gotovo 30% povećan trošak kamata, najviše su osjetili poljoprivreda i HŽ kroz 300 milijuna kuna manje subvencija, s tim da je HŽ dobio i 30-ak milijuna manje za modernizaciju. Među najvećim gubitnicima su i Hrvatske ceste i HAC kojima je zbog 450 milijuna kuna manje naplaćenih trošarina nego lani preneseno po 150 milijuna manje naknada iz cijene goriva. Usto, i ove su godine jedan od značajnijih izvora ušteda materijalni rashodi (od režijskih i troškova materijala do održavanja te raznih usluga) za koje se procjenjuje da su u mnogim segmentima već na rubu funkcionalnosti. Podjednako se uštedjelo i ustezanjem od nabava građevinskih objekata koje su gotovo prepolovljene.

Od 29,8 milijardi kuna ukupnih proračunskih rashoda u prva tri mjeseca na socijalne naknade i naknade za zaposlene u državni i javnim službama otišlo je nešto više od 21 milijardu ili 71 posto, što je dva posto više nego lani. Kad se mirovinama, troškovima zdravstva i socijalne skrbi te proračunskih plaća doda više od pola milijarde kuna povećan trošak kamata po zaduženjima, dolazi se do 4/5 ukupnih rashoda. Nije takva struktura od jučer, no budući da u mjesecima do izbora slijedi inflacija programa, strategija i proračunskih vizija, ovih dana objavljeni detaljniji podaci Ministarstva financija o kategorijama rashoda mogu biti koristan podsjetnik.

Oni samo potvrđuju da se o značajnijim smanjenjima državne potrošnje (a mnogi političari time mašu u apsolutnim iznosima) ne može uvjerljivo govoriti bez konkretizacije što se planira s mirovinskim i zdravstvenim sustavom i izdacima za plaće. To prije što se, nakon dvije godine ‘na ledu’, u idućem razdoblju očekuje jačanje pritisaka na rast mirovina i plaća. Do kraja ožujka socijalni rashodi i oni za plaće bili su oko 200 milijuna kuna manji nego lani, prije svega zbog 130 milijuna manjih izdataka za zdravstvo. Blagi pad od 40-ak milijuna kod mirovina posve je poništio rast troška (bruto) plaća. Kod porodiljnih naknada, dječjih doplataka te skrbi za branitelje i naknada za nezaposlene također je zabilježen pad, ali ukupna ušteda kod svih njih je tek 45 milijuna kuna. Osim zdravstva, dakle, iz socijalne sfere nije bilo većeg doprinosa padu rashoda. Njihovo smanjenje za milijardu kuna, uz gotovo 30% povećan trošak kamata, najviše su osjetili poljoprivreda i HŽ kroz 300 milijuna kuna manje subvencija, s tim da je HŽ dobio i 30-ak milijuna manje za modernizaciju. Među najvećim gubitnicima su i Hrvatske ceste i HAC kojima je zbog 450 milijuna kuna manje naplaćenih trošarina nego lani preneseno po 150 milijuna manje naknada iz cijene goriva. Usto, i ove su godine jedan od značajnijih izvora ušteda materijalni rashodi (od režijskih i troškova materijala do održavanja te raznih usluga) za koje se procjenjuje da su u mnogim segmentima već na rubu funkcionalnosti. Podjednako se uštedjelo i ustezanjem od nabava građevinskih objekata koje su gotovo prepolovljene.

Smanjeni rashodi za 1 mlrd. kuna

(vrsta rashoda / iznos u Q1 2011. / smanjenje prema Q1 2010.)
Subvencije poljoprivredi -> 937 mil. kn -> -226 mil.
Materijalni rashodi -> 1,90 mlrd. kn -> -172 mil.
Nabava nefinanc. imovine (nekretnine, zemljišta) -> 180 mil. -> -160 mil.
Prijenos dijela naftnih trošarina HAC-u -> 310 mil. kn -> -149 mil.
Prijenos dijela trošarina Hrvatskim cestama -> 310 mil. kn -> -149 mil.
Zdravstvo i soc. skrb -> 5,23 mlrd. kn -> -131 mil.
Subvencije HŽ-u -> 342 mil. kn -> -67 mil.
Mirovine -> 8,72 mlrd. kn -> -38 mil.
Modernizacija HŽ-a -> 178 mil. kn -> -29 mil.
Socijalna davanja -> 1,57 mlrd. kn -> -45 mil.

Proračunski izdaci veći nego lani

(vrsta rashoda / iznos u Q1 2011. / povećanje prema Q1 2010.)
Kamate po zaduženjima -> 2,46 mlrd. kn -> +550 mil.
Plaće državnih i javnih službenika -> 4,52 mlrd. kn -> +50 mil.
Transferi jedinicama lokalne samouprave -> 625 mil. kn -> +26 mil.




Autor: Jadranka Dozan
10. svibanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close