Interes za gradnju Zračne luke Zagreb (ZLZ) koncesijom iskazalo je deset međunarodnih konzorcija sastavljenih od uglednih građevinara i operatera zračnih luka, od Koreje preko Indije, Francuske i Britanije pa do SAD-a, ali nitko iz Hrvatske. Unatoč tome ni u utorak, nakon otvaranja inicijalnih ponuda, javnost još ne zna koliko će se točno uložiti u gradnju prve faze, što će ona sadržavati, kako će novi terminal izgledati, što će biti s imovinom Zračne luke Zagreb i hoće li Vlada ispuniti svoje obećanje o davanju deset posto udjela radnicima. Prvotno najavljen Vladin plan ulaganja koncesionara neće biti ispunjen.

Baš kako je najavio u Poslovnom dnevniku Ramon Miro, potpredsjednik jednog od glavnih favorita američko-kanadskog ADC&HAS-a, uvjeti natječaja ponovno će se mijenjati. Vlada je prvotno postavila uvjet da se u prvoj fazi treba sagraditi terminal vrijedan 192 milijuna eura za pet milijuna putnika, a zatim u drugoj treba uložiti još 29 milijuna eura. Vjerojatno će u prvoj fazi ulaganje biti smanjeno na 150 milijuna eura. Tomislav Mihotić, državni tajnik za infrastrukturu u Ministarstvu mora prometa i infrastrukture, potvrdio je da će se taj uvjet mijenjati. Prvo ulaganje trebalo bi se smanjiti na zgradu za tri milijuna putnika. “Investitori su tražili tu promjenu i vjerojatno ćemo je usvojiti. Ostaje ulaganje od 192 milijuna eura, ali će se promijeniti rokovi do kada to treba učiniti. Sve treba ispregovarati s onima koji ostanu nakon što provjerimo jesu li udovoljili uvjetima sposobnosti. Svi će o promjenama biti pismeno obaviješteni”, rekao je Mihotić.

Inače, rok za prve ponude je već dva puta produljivan, a i dopušteno je da se na natječaj mogu javiti i tvrtke kćeri velikih zračnih luka, i to navodno kako bi se mogao javiti ADC&HAS koji je “joint venture” Zračne luke Houston i kanadskog “developera” ADC-a. U Ministarstvu prednost daju pouzdanosti partnera koji će osigurati veći broj putnika i razvoj zračne luke, a manje ponuđenoj visini ulaganja. Inače, dok će se graditi novi terminal, čiji bi prvi dio trebao biti gotov do 2015. godine, izabrani koncesionar će upravljati postojećom zračnom lukom i imati sav njezin prihod. Sadašnji ZLZ ima 30 milijuna eura akumulirane dobit, dva milijuna putnika, dobit od 20-ak milijuna kuna u 2009., a tek se čekaju rezultati za prošlu godinu.

Zanimljivo je da je prvi put u posljednjih osam godina, prema informacijama ZLZ-a, u ovom tromjesečju, dakle kada je raspisan natječaj za koncesiju, ostvaren gubitak i pad prihoda. Upravo o prihodima i svim troškovima koje bi imao koncesionar ovisi visina koncesijske naknade. Međutim, već sada upućeni predviđaju da će se teško ostvariti plan Ministarstva iz prednatječajne studije isplativosti prema kojoj bi trebali dobiti čak 200 milijuna eura naknade tijekom 30 godina. Osim toga potvrđeno je da će se u određenim dijelovima morati mijenjati pobjednički, vrlo skupi rad IGH i arhitekata Branka Kincla i Vladimira Neidhardta. Vlada još nije ispregovarala obećanih 10 posto radnicima niti s MORH-om riješila zemljište na kojem bi se trebao graditi novi terminal i koji zahtijeva preseljenje dijelova vojnog zrakoplovstva pa se još ne zna gdje će točno novi terminal biti.

ZLZ, koji bi se prepustio koncesionaru, ima odmaralište sa 26 apartmana u Dugoj uvali, udjele u Zračnoj luci Mostar i lokale u Zagrebu, a sindikat tvrdi da se zasad uopće ne zna što će s tim biti. Sa svim tim problemima ulazi se u pregovore s koncesionarima pa je sindikat 1100 zaposlenih u ZLZ-u uvjeren da se koncesija nepotrebno forsira kako bi se uništila postojeća zračna luka. “Sve promjene pokazuju kako je natječaj loše pripremljen i ishitren. Investitori su realniji od Vlade koja je postavila megalomanske zahtjeve. Zračna luka je manji, funkcionalni terminal mogla izgraditi od svog novca”, kaže Ante Dujić, predsjednik sindikata Nezavisnoga strukovnog sindikata aerodromskoga operativog osoblja.

Tko je sve predao ponudu

1. GMR Infrastructure Ltd. – Zračna luka München (Indija, Njemačka)
2. IC-Incheon Int. Airport Corp (Turska-Koreja)
3. TAV Airports Holding – TAV Construction (Turska)
4. ADC&HAS-Alpine Bau – FCC Construccion (SAD-Kanada-Austrija-Španjolska)
5. J&P AVAX S – Zračna luka Atena (Grčka)
6. VINCI Concessions (Francuska)
7. Hochtief Concessions (Njemačka)
8. ZAIC-A (Velika Britanija)
9. Zračna luka Zürich – Strabag (Švicarska-Austrija)
10. Limak French Riviera Airports Consortium (Turska-Francuska)

Hibridni pogon

Elektrifikacija bez punjača: kako MG Hybrid+ pojednostavljuje svakodnevnu vožnju

Premium oprema

Udobnost postaje sve važniji kriterij pri odabiru novog automobila