Predsjednik Europske središnje banke Jean-Claude Trichet nije podignuo referentnu kamatnu stopu, objavljeno je u četvrtak. Tako bi ona trebala i dalje ostati na 1,25 posto. Podsjetimo, ECB je u travnju nakon gotovo tri godine povećao referentnu kamatnu stopu s jedan na 1,25 posto. No Trichet je na tiskovnoj konferenciji poručio kako je vijeće ECB-a izuzetno oprezno, što bi moglo značiti gotovo sigurno podizanje stope u lipnju. “Ključno je da dosadašnji rast cijena ne da zamah inflatornim pritiscima”, kazao je Trichet. Ističe kako će ECB i dalje promatrati razvoj situacije kako bi osigurao stabilnost cijena.

Inflacija prijeti
Potvrdu spekulacija o mijenjanju referentne kamatne stope signalizirali su i ostali dužnosnici ECBa, piše Bloomberg, uključujući potencijalnoga Trichetova nasljednika Marija Draghija. Oni su skloni stezanju monetarne politike kako bi se uspješnije borili protiv inflacije. Naime, inflacija je prošloga mjeseca porasla 2,8 posto, što je najveći rast u posljednje dvije i pol godine. Osim toga tu su i problematične periferne članice eurozone i njihova borba u rješavanju teških financijskih problema, što dodatno opterećuje situaciju. Monetarnu politiku nije spremna mijenjati ni Bank of England, koja će zadržati razinu referentne kamatne stope na 0,5 posto. Također ni američki Fed ne dira te stope u nadi da će one pomoći u rastu toga najvećeg svjetskoga gospodarstva. Za razliku od spomenutih, ostale središnje banke diljem svijeta počele su zaoštravati monetarnu politiku. Indija je svoje referentne stope već podigla, i to deveti put od ožujka prošle godine, Kina je “objavila rat” inflaciji, dok bi i Češka mogla mijenjati stopu.

Utjecaj na Hrvatsku
Na pitanje zašto ECB nije podigao referentnu kamatnu stopu, odgovor je u tečaju eura i dolara te njegovu utjecaju na izvoz. “Ako bi euro porastao u odnosu na dolar, stvorio bi se problem europskim izvoznicima, pogotovo Njemačkoj”, smatra glavni ekonomist SG-Splitke banke Zdeslav Šantić. No ističe da će povećanje kamatne stope imati utjecaja u Hrvatskoj. “Ako i kada poraste referentna kamatna stopa ECB-a, a uzimajući u obzir premiju rizika zemlje, može se očekivati sporiji pad kamata u Hrvatskoj”, kaže Šantić. Procjene kretanja gospodarskog rasta u eurozoni su od 1,7 posto u ovoj i 1,8 u idućoj godini, dok bi inflacija mogla dosegnuti 2,3 posto, odnosno 1,7 posto u idućoj godini. “Imajući na umu rastuće cijene nafte koje podižu cijene, razdoblje abnormalno niskih kamatnih stopa približava se kraju”, jasno je poručio član izvršnog odbora ECB-a Jose Manuel Gonzales-Paramo. Zaoštrio je i Draghi koji je upozorio kako monetarna politika mora uzeti u obzir porast inflatornih pritisaka koji su sve izraženiji zbog rasta cijena hrane i energenata. Ipak, u četvrtak su cijene roba oslabile. Barel nafte, kojom se trgovalo za isporuku u lipnju, pojeftinio je na 108,43 dolara četvrti dan zaredom. Cijena bakra na robnoj burzi u Londonu pala je na 9025 dolara za tonu, što je najniže od sredine ožujka.