Hrvatski telekom ima problem. Teško je s pouzdanošću reći o kojem je problemu točno riječ, ali zato su njegove posljedice očigledne. Svi rezultati padaju iako kompanija provodi sinergiju dvije najveće jedinice, T-Mobilea i T-Coma. Obje obrću po pola milijarde eura godišnje pa je u najmanju ruku uzbudljivo čitati kako je njihove rezultate u prvom tromjesečju spasila IT tvrtka koju je lani HT kupio za “cijelih” 25 milijuna eura. Uzbudljivo, zar ne!?
Možda zbog toga u HT-u nije riječ o jednom, već o više problema. Možda. No možda je HT-ov problem toliko banalan da ga se previđa. Možda je problem koji HT ima taj što mu cijela poslovna politika počiva na što efikasnijoj zaštiti tržišnog udjela. Zato je HT kupio Iskon, zato se borio za DTK, zato je spojio T-Com i T-Mobile, a zato je pokrenuo i brend Bonbon. No ni nogomet se ne igra samo u obrani. Potrebno je nešto više, a u biznisu je to inovacija. Možda je zato HT-ov problem što mnogo ulaže u obranu, a gotovo ništa u inovacije. Istina, u HT-u su se posljednjih nekoliko godina razvile odlične marketinške inovacije poput MAXadsla, Flex tarifa i Bonbona. HT je pokazao da se POS uređajem može znatno pojednostavniti distribucija bonova. U financijama je pokazao da se promjenom računovodstvenih standarda može uštedjeti i po 46 milijuna kuna. Područje u kojem je pokazao najmanje inovativnosti su novi proizvodi, u koje treba puno ulagati, a povrat dolazi s odmakom. No tako se stvaraju novi prihodovni kanali koji HT-u sad nedostaju. Jedina takva inovacija je MAXtv. Da se odlučnije obračunalo s problemima koji je prate, to je možda mogla postati i Fonoteka. Najave za 2011. daju naslutiti da bi takvih inovacija moglo napokon biti još. Platforma za prodaju e-knjiga Planet9 jedna je od njih. No i dalje ostaje problem što HT takve projekte tretira kao da su samo usputne nužnosti. Takva je priča i s HT-ovom ponudom usluga računarstva u oblacima. Nije to za kompaniju prilika da postane, primjerice, “izvozna infrastruktura za cijelu hrvatsku softversku industriju”, već su to samo HT-ove nove usluge. Za to vrijeme strateški kapital ovih dana ide u Iskon na još jednu obranu tržišnog udjela. Ironija je da je Iskon danas bolje optimiziran i inovativniji od HT-a. Možda je stoga rješenje HT-ova problema u brzom preslikavanju poslovnih procesa iz Iskona.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Onog trena kada shvate da je zadovoljni korisnik najbolja reklama, a uz zadovoljnog radnika dobitna kombinacija, ponovno će imati zaradu snova . Do tada, lupati će milijune u reklame i projekte otkrivanja tople vode..prodavati će kolače ljudima gladih hruha .
http://www.business.hr/hr/Naslovnica/B.IT/Poslovna-rjesenja/Mudrinic-Ne-zelim-vracati-kune-dionicarima
moguće da su “troškovi prodane robe” zbog toga toliko narasli :))? mnogo se priča prodaje po medijima, a oglasni prostor je skup.
hrvatski telekom nema problema.. osim švaba i hakoma. Jedino, nije jasno zašto bi se itko osim vlasnika HT-a zanimao za njegove navodne probleme. Tu naravno isključujemo male dioničare, jer njih zanima da prodaju dionicu što bolje i kupe što jeftinije, barem oni koji čitaju ova poluintelektualna trabunjanja o “inovacijama”.
Br.1. Ht-ov “poslovni napredak” meni kao hrvatskom građaninu i korisniku ne znači ništa. samo daljnje odljevanje kapitala.
Br. 2. Inovacije me kao korisnika ne zanimaju, štoviše, ja sam za ukidanje inovacija jer je i sad nemoguće i sa kime razgovati bez da bulje u neku elektroničku napravu a i imam druga posla u životu od “praćenja inovativnih usluga”
Br. 3. HT je kupnjom “tvrtke od 25 miliona eura” krenuo “inovirati” i to mu je (navodno) donijelo rezultate, tako da ovaj članak pati od unutarnje inkonzistentnosti. Svrha je članka opravdati i uvjeriti krajnjeg korisnika, kao i male dioničare u “potrebitost inovacija”, a koje bi u bliskoj budućnosti mogle dobrano zagristi u HT-ovu dobit, početak čega i vidimo na poslovnim rezultatima. Ne bi me iznenadilo da je specfično naručen u tu svrhu
Br. 4. Ht ionako stalno inovira, tojest slijedi svjetske inovacijske trendove.
Br. 5. Ht je jedina telekom tvrtka na ovom prostoru koja je uopće u stanju značajnije “inovirati”.
Br. 6. Pisac članka očito nije upoznat sa glavnim modelom poslovne inovacije kao takve. Vrlo je jednostavan. Osobe na visokim pozicijama unutar neke veće tvrtke, bivši zaposlenici ili njima, ili nekom drugom povezane osobe otvaraju startup tvrtku, razviju ju do određenog stupnja, otvore novi “segment tržišta” i prodaju se velikoj tvrtci sa hrpom novaca, za hrpu novaca. Upravo pravovremeno, jer u pravilu operiraju s gubicima ili minimalnom dobiti, zbog čega su i bili u stanju “otvoriti novi segment” tržišta. Njihov uspjeh prate i pravovremene promjene u legislativi
Mislim da ste pogodili srž problema. HT se zatvorio u bunker i ne prelazi centar iako ima dva igrača više.
Uključite se u raspravu