Najjače svjetske brendove pokrenuli su naizgled obični ljudi, koji su imali izvanrednu odlučnost i upornost. A svi su brendovi rođeni gotovo ni iz čega. Proučimo povijesti uspjeha proizvoda i usluga, koji su svoje tvorce učinili milijarderima. Vrijednost brendova označena je na rang-listi Brand Financea za 2011.

Britvice nadahnute čepovima za boce
Brand: Gillette
Osnivač: King Camp Gillette
Godina: 1901.
Dok je krajem 19. stoljeća radio kao trgovački putnik za proizvođača čepova, Gilletteu je palo u oči da se čepovi nakon otvaranja boce bacaju te su punjači boca prisiljeni nabaviti nove čepove. Palo mu je na-pamet da bi se ovaj poslovni model mogao primijeniti i na druge proizvode. Dosjetio se da bi ga bilo pogodno iskušati na britvicama, znajući da je tadašnje britve nužno svakodnevno brusiti. Stoga se bacio na smišljanje jeftinog sječiva s dvije oštrice, koje bi se umetalo u britvicu, odnosno u dršku s funkcijom nosača, koristilo dok ne otupi i potom mijenjalo novim, istovrsnim sječivom. Iako su mu znanci savjetovali da odustane od ideje, zbog komplicirane izrade dovoljno tankih čeličnih sječiva, Gillette je 1901. utemeljio American Safety Razor Company, koju je iduće godine preimenovao u Gillette Safety Razor Company i namaknuo 5000 dolara za početak proizvodnje. Dvije godine nakon osnutka, kompanija je krenula s prodajom i prodala 51 komplet držaka i sječiva po cijeni od pet dolara te 168 sječiva po jedan dolar. Kad je 1904. registrirao patent za britvice, osigurao se od konkurencije, koja bi bila u stanju proizvoditi britvice kompatibilne s njegovim sječivima, pa se prodaja njegovih prilično skupih britvica i pratećih sječiva vinula u nebesa. Već je 1904. prodao preko 90.000 britvica i 124.000 sječiva Potpuno se učvrstio na tržzištu ulaskom SAD u Prvi svjetski rat, kad je uspio ugovoriti ekskluzivnu opskrbu Ame-ričke vojske priborom za brijanje. Kad mu je istekao patent, počeo ih je prodavati po minimalnoj cijeni tako da dodatno uveća potrošačku bazu. Koliko je brend uspješan govori i činjenica da je riječ gillette sinonim za sječiva za britvice.

Od lijeka za probavu do globalnog napitka
Brend: Coca-Cola
Osnivač: dr. John Pemberton
Godina: 1886.
Američki je farmaceut John Pemberton pronašao uspješnu formulu u svibnju 1886., kad je na tržište izveo sok koji, navodno, osvježava i potiče mozak. Prvobitno je njegov napitak trebao sadržavati alkohol, no u tome ga je osujetio Zakon o prohibiciji, pa je u zadnji čas promijenio formulu. Proglasio je piće ljekovitim za nervozu, depresiju, lošu probavu i impotenciju i prodavao ga u Ljekarni Jacob u Atlanti po pet centi za čašu. Njegov je računovođa i poslovni partner Frank Robinson krstio piće nazivom Coca-Cola i dizajnirao logo s velikim slovima C, vjerujući da će to ponavljanje slova pojačati marketinški učinak. Pemberton je dao oglas u Atlanta Journalu i na nadstrešnice trgovina u kojima se prodavao njegov sok lijepio rukom pisane reklame s imenom Coca-Cole. Prve je godine prodavao devet čaša dnevno. Nedugo prije smrti, prodao je formulu Asi Candleru za 2300 dolara, koji je 1891. proširio tržište izvan Georgije, a 1892. utemeljio The Coca-Cola Company s početnim kapitalom od 100.000 dolara. Kad je krajem 1899. Candler potpisao prvi franšizni ugovor za punjenje i prodaju pića u cijelom SAD-u, kompanija je zapošljavala 20 ljudi. Danas za nju direktno ili indirektno radi osam milijuna ljudi, a njen je proizvod prisutan na 94% svjetskog tržišta. Pembertonova je formula napitka ostala tajna sve do ove godine, kad su je navodno otkrili autori američke radijske emisije This American Life.

Cigareta za žene pretvorena u simbol muškosti
Brend: Marlboro
Osnivač: Philip Morris
Godina: 1902.
Britanski se proizvodjač duhanskih proizvoda, Philip Morris, doselio i New York i 1924. na tržište izbacio prve cigarete Marlboro, usmjerene na ženske konzumente, uz slogan “blage poput svibnja”. Da bi učinio cigarete privlačne nježnijem spolu, ne samo što ih je opremio s filterom – tada isključivo korištenim kod ženskih cigareta, već ih je dizajnirao s crvenom trakom na filteru, tako da na njima ne ostaju tragovi ruža. No, kad je 1954. iz medicinskih krugova priopćeno da pušenje ima veze s rakom pluća, Morris je osjetio da se mora okrenuti prema muškarcima, tradicionalno manje zabrinutima za zdravlje. Marketinški je mag Leo Burnett smislio kampanju u kojoj je cigareta povezivana s raznim muškim likovima poput kauboja, građevinskim radnicima, dizačima utega i ratnim reporterima. Kampanja je imala odjeka te su se muškarci masovno okrenuli Marlboru. Morris je ujedno procijenio da je većinu učinka proizvela kaubojska asocijacija pa je iz kasnijih reklama izbacio druge muške likove, ograničivši se na Marlboro Mana. Morrisove su se cigarete brzo probile na četvrto mjesto najprodavanijih, a danas zauzimaju vodeću poziciju.

Najveći lanac prehrane rođen kao restorančić
Brend: McDonald’s
Osnivači: Richard i Maurice McDonald; Ray Kroc
Godina: 1940.
Kalifornijska braća McDonald otvorila su 1940. restoran McDonald’s Bar-B-Que, da bi 1948. sveli jelovnik na upravo one proizvode koje će budući lanac prehrane nuditi danas. Ključan trenutak u razvoju brenda dogodio se 1954., kad se trgovac Ray Kroc javio na oglas kojim su braća tražila nove miksere. Oduševljen konceptom brze prehrane u čistom i urednom okruženju, Kroc im je predložio otvaranje još nekoliko jednakih restorana. Godinu kasnije, otkupio je od braće ekskluzivna prava komercijalizacije i iskorištavanja brenda, osnovao McDonald’s Corporation i u travnju 1955. otvorio prvi lokal u Des Plainesu. Do kraja godine ostvario je promet od tada zanosnih 194.000 dolara. Iduće je godine broj lokala narastao na 12, a 1957. na 40. Osam godina nakon pokretanja kompanije već je imao 500 lokala, a danas ih je 32.000. Zanimljivo, nije se uspio dogovoriti sa prijateljem Waltom Disneyjem oko uvođenja brenda u Disneyland.

Prije automobila bila je proizvodnja tekstila
Brend: Toyota
Osnivač: Kiichiro Toyada
Godina: 1924.
Najveća automobilska industrija po prihodima i broju proizvedenih vozila, Toyota Motor Corporation, ima ishodište u tekstilu. Vlasnik kompanije Automatske predionice Tojoda, zvan “kraljem japanskih izumitelja”, Sakiči Tojoda je 1924. izumio automatski stroj za predenje, koji je uveo revoluciju u tekstilnu industriju. Kad je Sakiči preminuo, japanska je vlada predložila njegovom sinu Kiičiri da razmotri proizvodnju automobila. Kiičiro je ranih tridesetih obi- šao američke i europske tvor-nice automobila, usvojio bitno i 1934. otvorio automobilski odjel u sklopu Automatskih predionica Toj-oda. Tri godine potom izdvojio je taj odjel u zasebnu kompaniju, ali je na prijedlog supruge pro-mijenio u ime nove kompanije unio izmijenjeno prezime Tojota (Toyota, u engleskoj i međunarodnoj transkripciji). Japanskom uhu Tojota zvuči plemenitije, a simboli kojima se piše su jednostavniji. No, to nije jedini razlog promjene: riječ “tojoda” znači “plodno rižino polje”, što nije baš prikladno kao ime tvornice automobila! Inače, Toyota Group, kojoj pripada i Toyota Motor Corporation, i danas proizvodi tkanine i šivaće mašine, koje prodaje širom svijeta.

Tridesetpet dolara za logotip stoljeća
Brend: Nike
Osnivač: Philip Knight i Wiliam Bowerman
Godina: 1964.
Očevi vodećeg proizvođača sportske opreme i sami dolaze iz svijeta sporta. Phil Knight je bio trkač, a Bowerman atletski trener, koji se usput bavio i dizajniranjem sportske obuće. Tandem je 1964. osnovao kompaniju Blue Ribbon Sport (BRS), koja je isprva samo distribuirala obuču japanske tvrtke Onitsuka Tiger (današnji ASICS). Robu su prodavali na atletskim mitinzima izravno iz Bowermanova kombija, dok 1967. nisu otvorili prvi dućan u Santa Monici. Početkom sedamdesetih BRS prestaje uvoziti Onitsukinu robu te se baca na dizajniranje vlastitih tenisica, a kasnije i majica i torbi. Knight je za dizajniranje novog loga angažirao studenticu Caroline Davidson, s kojom će se i oženiti. Ona mu je predala nekoliko skica, od kojih mu se nijedna nije baš dopala, ali je jednu izabrao “na silu”, jer mu je trebao bilo kakav logo za otisnuti na kutije, u kojima su imale biti isporučene tenisice. Izabrani logo bio je danas legendarni Swoosh, po kojemu je Nikeova roba postala prepoznatljiva. Caroline je za svoj trud dobila komičnih 35 dolara, no 12 godina kasnije nagrađena je dijamantnim prstenom i dionicama kompanije. BRS je 1978. preimenovan u Nike, po istoimenoj grčkoj boginji pobjede te je krenuo u promidžbenu kampanju obilježenu korištenjem usluga sportskih asova. Predudan trenutak nastupio je 1985., kad je Nike sklopio sponzorski ugovor s mladom zvijezdom Chicago Bullsa, Michaelom Jordanom. Na Jordanovim je krilima Nike zakoračio u novu dimenziju komercijalnosti, doguravši do prihoda od 18,6 milijardi dolara u 2008.

Od stvaranja hobi računala do iPoda i iPhonea
Brend: Apple
Osnivač: Steve Jobs i Steve Wozniak
Godina: 1975.
Godine 1975. Steve Jobs i Steve Wozniak (“dva Stevea”) krenuli su na put stvaranja i prodaje hobi računala. Jobs je prvo stupio u kontakt s lokalnom trgovinom koja je prodavala računala, The Byte Shop, da proda ideju o hobi računalu. Vlasnik trgovine Paul Terrell rekao je Jobsu da je jedino zainteresiran ako su strojevi sklopljeni, te da će kupiti 50 primjeraka i platiti 500 dolara kada strojevi budu isporučeni. Apple I je bilo jednostavno računalo, ali je za svoje vrijeme bilo vrhunac u dizajnu kućnih računala po svojim osobinama, jer mnoga kućna računala nisu imala vizualni zaslon, a i zbog malog broja dijelova koje je koristilo. Ova računala su bila sastavljena u lipnju 1975, kao što je bilo ugovoreno s Byte Shopom. Poslije prve narudžbe, uslijedile su nove, te je sastavljeno ukupno 200 Apple I računala. Wozniak nije stao s Apple I, jer kada je dizajnirao ovo računalo nije imao mnogo novca pa su mnoge osobine bile ograničene sklopovima koji su mu bili dostupni. S dodatnim prihodom od prodaje Apple I, Wozniak je počeo stvarati novo i bolje računalo. Može se s pravom reći da je tvrtka Apple pokrenula tržište kućnih računala te da je imala veliki utjecaj u promicanju računarstva u osnovnom i srednjem školstvu. Već 80-ih godina tržište kućnih i osobnih računala je uhvatilo zamaha pa je Apple ubrzo dobio takmace, poput tvrtke IBM na poslovnom tržištu osobnih računala.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu