Kompanije čije dionice se nalaze u sastavu “blue chip” indeksa Zagrebačke burze CROBEX10 u ovoj bi godini trebale imati rast dobiti od čak 64,6 posto. Zaključak je to analitičara Raiffeisen banke koji su u posljednjoj svojoj analizi domaći indeks usporedili s onima u regiji. Takvo očekivanje snažnog rasta dobiti deset kompanija najviše je u srednjoj i istočnoj Europi. Očekivan omjer tržišne vrijednosti dionice i zarade po dionici (P/E omjer) iznosi 9,3, što ulagačima dovoljno govori o tome koliko bi mogli u Hrvatskoj zaraditi.

Niska likvidnost
“Možemo reći da je hrvatsko dioničko tržište jedno od najatraktivnijih. Ipak, vrlo niska likvidnost domaćeg tržišta mogla bi umanjiti potencijal rasta”, kažu analitičari RBA. U posljednjem tromjesečju volumeni trgovanja na Zagrebačkoj su se burzi nakon nešto viših prometa na početku godine (zahvaljujući trgovanju dionicama Ine) počeli vraćati na uobičajene razine. Koliko ta atraktivnost može utjecati na domaće i strane ulagače te “natjerati” ih da svoju sreću pokušaju naći u Hrvatskoj gotovo je nemoguće odgovoriti. Je li potrebna likvidnost da bi ulagači došli ili su pak potrebni odlični poslovni rezultati da bi se privuklo investitore? “Zapravo, ovo pitanje strahovito podsjeća na ono – što je bilo prije, kokoš ili jaje. Dobre kompanije, bez obzira na (ne)likvidnost, uvijek će pronaći investitora”, kazao nam je analitičar tržišta kapitala. Prema njegovu mišljenju zanimljive i fundamentalno dobre kompanije uvijek će naći svog ulagača.

Slabo zanimanje
“Činjenica je da je likvidnost u Hrvatskoj strahovit problem, no kada bi bilo sto ulagača koji bi u Hrvatsku uložili jedan posto svoje imovine i smatrali ga rizičnim ulaganjem, to bi bilo odlično”, kaže naš sugovornik. Primjerice, koliko je situacija sada (ne)atraktivna pokazuje podatak trgovanja na burzi. Ukupan promet u veljači se prepolovio u odnosu na siječanj. “Likvidnost ima tri-četiri komponente. Prije svega tu su domaća i strana. Kada ulagači vani više neće imati interesa, okrenut će se Hrvatskoj”, kaže naš izvor. No tu su i, primjerice, margin krediti. Za sada je njihov broj zanemariv. “U vrijeme buma bilo je izdano nekoliko stotina milijuna kuna tih kredita. Znači, na burzi je sada oko pola milijarde kuna manje samo na marginima”, objašnjava izvor Poslovnog dnevnika.

Dalekovod

Nakon rasta oštar pad
Pogledamo li pojedinačna izdanja, najatraktivnije je vrednovana dionica Dalekovoda koja je nakon strelovitog rasta u siječnju tijekom veljače i ožujka ostvarila oštar pad vrijednosti”, stoji u analizi. U prvim danima siječnja skočila je 26 posto, no od tada je pala 36 posto.