Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Veće kazne za kršenje tržišnog natjecanja

Autor: Marija Crnjak
21. travanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Na AmChamovoj konferenciji govorilo se o milijunskim kaznama koje se u svijetu plaćaju za prekršaje pravila tržišnog natjecanja, a kod nas je to mrtvo slovo na papiru

Kažu da će ulazak u Europsku uniju za Hrvatsku biti otrežnjenje, a sve je jasnije da bi i cijena pijanke u kojoj trenutno uživa dobar dio našeg gospodarstva mogla biti vrlo visoka.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Na AmChamovoj konferenciji o zaštiti tržišnog natjecanja pričalo se o milijunskim kaznama koje se na svjetskom tržištu plaćaju za kartelizaciju, dogovaranje cijena, podjele tržišta, “čišćenje” tržišta od konkurencije i svim prekršajima pravila tržišnog natjecanja. Svi se ti grijesi nabrajaju u zakonima, pa i u Hrvatskoj. Kako onda na policama domaćih trgovina nedostaju brojni proizvodi koje možemo naći na slovenskima? Kako je moguće da skoro pa nema ceha koji bar uz pivu ne usklađuje cijenu svojih usluga i roba s konkurentom? Kako to da bivši monopolisti i dalje mogu živjeti kao u dobra stara vremena? Pa tako što su pravila tržišnog natjecanja u Hrvatskoj još uvijek zadnja rupa na svirali. Dobar dio ih ne zna da takvo što postoji i okreće se zbunjeno oko sebe kad regulator slučajno opali globu (ili bolje, globicu). Drugi se prave da ne znaju, jer znaju da i dalje mogu po svom. Zato napori regulatora trebaju biti agresivniji, kazne veće i brže, a javna osuda vrlo jasna. Jer ako skoro ne naučimo igrati prema europskim pravilima, otrežnjenje bi neke moglo i ubiti.

Kažu da će ulazak u Europsku uniju za Hrvatsku biti otrežnjenje, a sve je jasnije da bi i cijena pijanke u kojoj trenutno uživa dobar dio našeg gospodarstva mogla biti vrlo visoka.

Na AmChamovoj konferenciji o zaštiti tržišnog natjecanja pričalo se o milijunskim kaznama koje se na svjetskom tržištu plaćaju za kartelizaciju, dogovaranje cijena, podjele tržišta, “čišćenje” tržišta od konkurencije i svim prekršajima pravila tržišnog natjecanja. Svi se ti grijesi nabrajaju u zakonima, pa i u Hrvatskoj. Kako onda na policama domaćih trgovina nedostaju brojni proizvodi koje možemo naći na slovenskima? Kako je moguće da skoro pa nema ceha koji bar uz pivu ne usklađuje cijenu svojih usluga i roba s konkurentom? Kako to da bivši monopolisti i dalje mogu živjeti kao u dobra stara vremena? Pa tako što su pravila tržišnog natjecanja u Hrvatskoj još uvijek zadnja rupa na svirali. Dobar dio ih ne zna da takvo što postoji i okreće se zbunjeno oko sebe kad regulator slučajno opali globu (ili bolje, globicu). Drugi se prave da ne znaju, jer znaju da i dalje mogu po svom. Zato napori regulatora trebaju biti agresivniji, kazne veće i brže, a javna osuda vrlo jasna. Jer ako skoro ne naučimo igrati prema europskim pravilima, otrežnjenje bi neke moglo i ubiti.

Autor: Marija Crnjak
21. travanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close