Povjerenje u vlastitu banku, unatoč financijskoj krizi, veće je nego povjerenje u Crkvu, obrazovne institucije, policiju ili predsjednika države. Rezultati su to istraživanja agencije za istraživanja tržišta GfK koja je pratila promjene u ponašanju i stavovima privatnih klijenata banaka u posljednjih desetak godina. Više od vlastite banake, prema istraživanju, vjeruje se samo znanosti, Hrvatskoj narodnoj banci i doktorima, dok su najmanje povjerenja zaslužili političe stranke i premijerka.

Tijekom prošlog desetljeća, bankovno tržište u Hrvatskoj pretrpilo je značajne transformacije. Broj banaka značajno se smanjio pa je od njih 60 koje su poslovale 1999. danas prisutno svega 36. Strani ulagači koji su ušli na hrvatsko tržište unijeli su mnoge promjene u bankarsko okruženje, a klijentima omogućili nove proizvode i usluge. Te pozitivne promjene u kvaliteti usluga imale su zasigurno utjecaj na ponašanje klijenta pa je korištenje usluga banaka posljednjih deset godina u kontinuiranom porastu. Tako se broj kreditnih kartica od 2003. do 2008. udvostručio, no dolaskom financijske krize u laganom je padu. Osim toga, čini se da se banke vrlo dobro nose sa sofisticiranim zahtjevima svojih klijenata. Naime, razina zadovoljstva osobljem banaka pokazuje uzlazni trend. Također, značajno je povećan broj klijenata koji sami biraju banku pa je 2010. broj klijenata koji su je samostalno izabrali dosegnuo 73 posto, naspram 25 posto onih kojima je banku izabrala kompanija u kojoj rade. Deset godina prije taj je postotak bio izjednačen i iznosio je 44 posto. Razina povjerenja u štednju također je visoka, no početak financijske krize utjecao je na sumnju u stabilnost bankovnog sustava pa je posljednjih godina u laganom padu. Pozitivnija je i percepcija međunarodnih bankarskih grupacija koje dominiraju hrvatskim tržištem kao jamaca sigurnosti.