Teška godina u hrvatskom gospodarstvu ostavila je traga i na domaćoj razvojnoj banci koja je lani imala 29 posto nižu dobit nego 2009. godine. Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) objavila je u srijedu rezultate iz kojih je vidljivo da je na uspjeh te banke prošle godine znatnog utjecaja imala sve veća nemogućnost otplate kredita. Tako je gubitak od umanjenja vrijednosti i rezerviranja u 2010. godini iznosio 110,3 milijuna kuna, a godinu prije 89 milijuna. U konačnici, banka je imala neto dobit od 118 milijuna kuna, za razliku od 2009. godine kad je ta dobit iznosila 165,5 milijuna.

Niži kamatni prihodi
Uz loše kredite, rezultate i poslovanje HBOR-a lani su diktirali i niži prihodi od kamata. Za razliku od 2009. godine oni su smanjeni za 35 milijuna kuna, a s rastom rashoda po kamatama ukupno je neto prihod banke od kamata lani smanjen sa 334,3, na 286,8 milijuna kuna. U priopćenju koje je pratilo objavu rezultata stoji da je smanjenje dobiti rezultat “svjesnog zadržavanja kamatnih stopa na razinama koje su vrijedile i prije krize kako bi se hrvatskim gospodarstvenicima osigurala što povoljnija financijska sredstva”.Razvojna je banka lani odobrila 1606 kredita ukupne vrijednosti 6,6 milijardi kuna. Od toga je najveći dio, 3,7 milijardi kuna, odobren za financiranje izvoznih poslova. Najmanje je, pak, odvojeno za 18 kredita namijenjenih izgradnji infrastrukture u koju je iz HBOR-a usmjereno 206,3 milijuna kuna.

Tri nova programa
Lani je tako neto iznos odobrenih kredita HBOR-a povećan za pet posto na 21,3 milijarde kuna. Od 1600 kredita lani gotovo četiri petine je odobreno za obrtna sredstva, navode u HBOR-u, a zabilježen je i rast interesa za investicijske kredite koji se nastavio i u prva tri mjeseca ove godine.Banka je ove godine uvela i tri nova kreditna programa za pripremu poljoprivredne proizvodnje, za žene poduzetnice te program pod nazivom Likvidnost.

Planovi

Novih 318 mil. eura kredita
HBOR za ovu godinu najavljuje nastavak suradnje s međunarodnim financijskim institucijama. U planu je potpisivanje ugovora s IBRD-om u vrijednosti 200 mil. eura za turizam i infrastrukturu, s njemačkim KfW-om u vrijednosti 18 mil. eura za projekt vodoopskrbe, te s EIB-om u vrijednosti od 100 milijuna eura za malo i srednje poduzetništvo.