Zadnjih smo godina suočeni s nizom problema financiranja zdravstvene zaštite, a posebice lijekova. U isto smo vrijeme svjedoci brzog razvoja nove discipline koja za razliku od svih prethodnih pokušava smanjiti rascjep i objediniti znanstvenike i istraživače, uključujući i farmaceutsku industriju koja razvija nove lijekove, državnu administraciju te liječnike, farmaceute i druge zdravstvene djelatnike koji direktno ili indirektno pružaju zdravstvenu skrb bolesnicima. Upravo završeni Drugi hrvatski i prvi jadranski kongres farmakoekonomike i ishoda liječenja koji se prošlog tjedna održao u Rovinju ispunio je više ciljeva, a prvenstveno je poslužio kao izvrsna mogućnost edukacije ne samo za nas u Hrvatskoj već i za zemlje u regiji.

Najniže cijene lijekova
“Ovakav cjelovit pristup farmakoekonomici i istraživanju ishoda liječenja mora doprinijeti širenju principa ove mlade discipline u praksu. Od edukacijskih radionica ističem onu posvećenu analizi troška i učinkovitosti lijekova, a cilj je bio upoznati sudionike s ovom važnom metodom koja će se vjerojatno u budućnosti raditi i u Hrvatskoj kao dio transparentnog procesa evaluacije lijekova. Posebno se govorilo i o određivanju cijena lijekova u Hrvatskoj, ali i u zemljama regije. Prikazana je hrvatska potrošnja za lijekove u odnosu na perspektivu Europske unije te je potvrđeno da imamo najniže cijene čime Hrvatska spada u krug europskih dobitinica. Vitezić ističe kako je to postignuto mjerama HZZO-a tijekom višegodišnjeg usklađivanja cijena te je ispunilo važnu ulogu u kontroli troškova. Dakle, očigledno je da ćemo trebati tražiti nove mjere ako želimo pratiti europske smjernice u liječenju pojedinih stanja te iskoristiti daleko više principe racionalne farmakoterapije. Očigledno treba više uložiti u nepristranu edukaciju s jedne strane, ali i uvoditi nove mogućnosti financiranja poput većeg korištenja privatnih zdravstvenih osiguranja”, kaže predsjednik kongresa Dinko Vitezić. Raspravljalo se i o budućim mjerama koje nam stoje na raspolaganju u sustavu zdravstva te su uspoređene s onima koje se koriste u zemljama regije. Usklađenjem unutar sustava mogli bi ujednačiti i ulazak novih lijekova koji sada u Hrvatsku dolaze u vremenu od oko četiri do šest godina iza razvijenih zemalja i srednje­europskih sličnih zemalja. Od specifičnih područja obrađeno je s farmakoekonomskog aspekta liječenje Alzheimerove bolesti, boli i onkologija. Procjena zdravstvenih tehnologija (HTA) je nešto što nas u Hrvatskoj tek čeka te moramo što prije rješiti zakonski okvir i početi educirati stručnjake. Na kongresu su bili prisutni stručnjaci iz medicinske prakse i akademije, predstavnici državnih tijela i zdravstvenih osiguranja te farmaceutske industrije.

HZZO propustio priliku
“Uočljiva je želja da svi oni, svatko iz svoje perspektive, želi kvalitetniji proces u skladu sa stručnim i znanstvenim principima u kojima farmakoekonomika i ishodi liječenja imaju danas gotovo središnje mjesto. Veliko je zadovoljstvo bilo vidjeti da su gotovo svi koji su bili aktivno prisutni na prošlom, prvom Kongresu u Rijeci, došli i aktivno sudjelovali na ovom Kongresu”, kaže Vitezić.“To potvrđuje da smo učinili s organizacijskog aspekta kvalitetan program koji je ispunio očekivanja. Bili su prisutni svi oni koji su naš kongres ocijenili kao regionalno važnim poput visoko pozicioniranih ljudi zdravstvene uprave i osiguranja iz susjedne Bosne i Hercegovine, direktora odjela za lijekove iz Slovenije, Italije pa preko sudionika iz Makedonije, Poljske, Češke, Madžarske. Nažalost, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje nije sudjelovao na kongresu te nije iskoristio priliku za edukaciju djelatnika i razmjenu iskustava sa sudionicima iz regije koji se, poput nas, suočavaju sa sličnim izazovima”, kaže Vitezić. Dodaje kako su zadovoljni odazivom jer je na kongresu sudjelovalo 206 sudionika iz 10 zemalja.

Okrugli stol

Koliko vrijedi ljudski život
Okrugli stol posvećen pitanju vrijednosti ljudskog života u 21. stoljeću zaključio je službeni dio kongresa. Temi se prišlo interdisciplinarno zahvaljujući izvrsnim panelistima koji su se odazvali te su je ‘pokrili’ od teološkog pa preko filozofsko-sociološkog, psihološkog pa do medicinskog i ekonomskog pogleda. “Svakako da je to tema o kojoj još treba razgovarati, a u čemu politika treba reći svoje i donijeti odluke. Ideal prema kojem ljudski život nema cijenu ne možemo ostvariti ograničenim sredstvima, trebamo se odlučiti na manje zlo, a farmakoekonomika nam kao alat može pomoći pri izboru lijekova i drugih medicinskih intervencija te da takav izbor ima svoju etičku utemeljenost”, kaže Vitezić.