Potencijal velikog ruskog tržišta postaje atraktivniji za sve veći broj tvrtki iz Hrvatske. Potvrđuju to i statističke brojke o ostvarenom plasmanu roba – lani je izvoz u Rusiju dosegnuo rekordnu razinu u posljednja dva desetljeća, a Rusija ušla među deset glavnih izvoznih destinacija za hrvatske proizvode. Izvezeno je tako robe u vrijednosti od 175 milijuna eura što je za 59 posto više nego u prethodnoj godini. Rusija je uspjela prevladati razdoblje gospodarskog usporavanja, a lani ostvarila i 4-postotni rast BDP-a, no oni koji su se uspjeli probili u tom dijelu svijeta ipak upozoravaju da je ulazak na rusko područje vrlo zahtjevan i spor posao, pa ne čudi da svima koji tek razmatraju taj iskorak sugeriraju da oslonac potraže i u predstavništvu Hrvatske gospodarske komore, koje je u Moskvi službeno otvoreno prošlog ljeta.

Uhodani poslovi
Ne čudi stoga i da su među najvećim izvoznicima standardno ista imena poduzeća, uz poneku iznimku, kao što je lani primjerice bila javna ustanova Galerija Klovićevi dvori iz Zagreba. Što su iz te muzejske kuće izvezli u Rusiju u vrijednosti da su se probili na šestu poziciju rang listi izvoznika u tu zemlju, nismo dobili odgovor od kustosice. No, Pliva, Jadran-Galenski laboratorij i Belupo, te Omco Croatia, Podravka, Ina, i splitski AD Plastik, dugogodišnji su hrvatski lideri po izvozu u Rusiju, a glavninu izvoza, čak 60 posto u 2010., još uvijek drže lijekovi. Lijekovi su ujedno ostvarili i najjači skok u hrvatskom izvozu na rusko tržište proteklih godina, pa im je u brzorastućem ukupnom izvozu udio skočio s 37 posto i ostvarenih 69 milijuna dolara iz 2008. na 137 milijuna dolara u prošloj godini. Drugi po vrijednosti izvozni proizvod iz Hrvatske inače su pripravci za brijanje, a jedan od izvoznih artikala sa snažnim rastom su agrumi. Lani ih je, primjerice, izvezeno u vrijednosti većoj od četiri milijuna dolara, što ih je gurnulo na poziciju glavnih izvoznih proizvoda u Rusiju. Značajniji plasman u Rusiji lani su ostvarile i zagrebačka Telegra, tvrtka koja bavi isporukom inteligentnih sustava za upravljanje i kontrolu prometa na autocestama i u tunelima, te Adria Winch, splitska tvrtka specijalizirana za proizvodnju opreme za brodove, a koja je lani od Ministarstva gospodarstva proglašena i najuspješnijim malim izvoznikom. No, premda je sve veći broj novih proizvođača koji se žele probiti na rusko tržište, tvrtke se, kažu o prvim iskustvima u HGK-ovom predstavništvu u Moskvi, često suočavaju sa složenošću propisa vezanih uz uvoz proizvoda, te dostavu uzoraka i dosta visoke troškove prijevoza i špedicije.“Rusko tržište hrvatskim tvrtkama pruža velike mogućnosti, ali i predstavlja velik izazov. Ulazak na ovo tržište nije lagan i zahtijeva kontinuirano ulaganje napora i sredstava u pronalazak pouzdanog partnera, marketing i promociju”, odgovaraju iz HGK. Procjenjujua da bi perspektivu na tom tržištu mogli imati proizvodi visoke kvalitete, jer Rusiji cijene dobar proizvod i spremni su takve proizvode i platiti. Pokazalo je to i nedavno predstavljanje hrvatske drvne industrije u Rusiji, a na sličan interes mogli bi računati i delikatesni prehrambeni proizvodi iz Hrvatske, te vina.

Prednost nasljeđa SFRJ
Karta na koju hrvatski proizvođači mogu računati jest poštovanje koje tamošnji potrošači imaju prema proizvodima iz zapadnoeuropskih zemalja, među koje s tamošnje perspektive se ubraja i Hrvatska, a kod velikog dijela proizvođača još uvijek se uvažavaju proizvodi nekadašnjih komunističkih zemalja, pa tako i Hrvatski kao dijela SFRJ. Ne treba propustiti niti priliku koju za hrvatske proizvode potencijalno pruža sve veći broj dolazaka ruskih turista na hrvatsku obalu, a zahvaljujući kojima se ujedno stvaraju i dojmovi o kvalitetnim proizvodima. Turizam je svakako postao jedno od važnijih područja međusobne gospodarske suradnje, a perspektivu, kažu u HGK, sve više dobivaju do sada nedovoljno iskorištenoj ponudi, kao što su nautički i ronilački turizam, ali i zdravstveni turizam. I hrvatski građevinari, koji su tradicionalno bili prisutni i kvalitetom prepoznati u cijelom bivšem SSSR-u, ponovno su se okrenuli ovim tržištima, a neke tvrtke su po saznanjima Komore, već u dogovorima za sudjelovanje u novim projektima. No, od proizvođača koji su dugogodina prisutni na ruskom tržištu čuju se i opaske da je danas sve teže probiti se na njemu nego u vrijeme početka tranzicije, budući da je konkurencija postala golema, pa sama kvaliteta i cjenovna vrijednost proizvoda nije dostatna za dobar rezultat. Potrebno je puno više za probijanje na ruskom terenu, posebice u segmentu marketinga i promocije.

Predstavljanja

Jaki nastupi na sajmovima
Na upravo zatvorenome velikom sajmu graditeljstva i opremanja u Moskvi sudjelovale su i hrvatske tvrtke s programom prozora, vrata i podnih obloga, a do konca godine, kako ističu u HGK-u, planiraju se još organizirani nastupi hrvatskih tvrtki na sajmu brodogradnje u Sankt-Peterburgu i sajmu vina u Moskvi. Interes za sajmovima sve je izraženiji posljednih godinu dana, potvrđuje sve veće zanimanje za izlaskom na rusko tržište.