Bivši predsjednik Stjepan Mesić, nekadašnji ustavni sudac Vice Vukojević, donedavna glavna državna revizorica Šima Krasić te zastupnici umirovljenici Simo Gajica iz redova SDSS-a i Anto Đapić iz HSP-a neki su od dužnosnika čije će visoke mirovine uskoro biti smanjene. Najavljuju to izmjene Zakona o najvišoj mirovini koje Vlada navodno namjerava razmotriti na ovotjednoj sjednici i odmah potom dostaviti Saboru u hitnu proceduru kako bi primjena novog zakona počela 1. travnja, odnosno s isplatom mirovina u svibnju.

Povlaštenih je 800
U prijedlogu zakonskih izmjena (čiju presliku Poslovni dnevnik posjeduje) stoji da povlaštene mirovine prima oko 800 korisnika, njih 600 je iz braniteljske skupine s mjesečnim prosjekom 14.000 kuna, a prosječna mirovina 200 dužnosnika je 14.500 kuna. Pri izračunu visine mirovine za ovu je skupinu korišten vrijednosni bod 7,6 i dvostruko je veći od boda za izračun mirovina po općim propisima, a najviša mirovina sada iznosi 17.745 kuna. Prema novom Vladinu prijedlogu vrijednosni bod smanjuje se na 5,2 pa bi od svibnja najviša dužnosnička mirovina trebala iznositi 12.141 kunu. Istodobno, otkriva nam visokopozicionirani izvor u HZMO-u, mirovina Ante Markovića, predsjednika zadnje jugoslavenske Vlade, ne prelazi 6000 kuna, dok je najviša “radnička” za 40 godina staža oko 10.000 kuna i takvu mirovinu dobije samo pet bivših direktora. Najveću “radničku” mirovinu (a po sadašnjoj formuli ona bi iznosila oko 13.000 kuna) imao bi Milan Artuković, no on je svoj umirovljenički status “zamrznuo” i još je na plaći Francka. Rezanjem povlaštenih mirovina u proračunu će ove godine biti ušteđeno 18 milijuna kuna, dogodine 28, a u 2013., izračunali su u Vladi, 29 milijuna.

Stroži kriteriji
Osim povlaštenih mirovina Vlada u istom paketu pod “nož” šalje i mirovine djelatne vojske, policije te ovlaštenih osoba iz pravosuđa i sigurnosnih službi. Međutim, njima znatno pooštrava kriterije umirovljenja, što u konačnici donosi manje mirovine. Gajici i Đapiću, primjerice, mirovine nisu skrojene na temelju prosjeka višegodišnjih primanja, nego po neto plaći koju su primili u mjesecu prije podnošenja zahtjeva za umirovljenje. Interventnim policajcima i svima ostalima iz ove druge skupine pri obračunu mirovine više se neće uzimati razdoblje od najpovoljnijih 10 nego 15 godina, počevši od 1998. godine. Ukida se i odredba o pravu na starosnu, odnosno prijevremenu starosnu mirovinu osobama koje imaju 10 godina staža s povećanim trajanjem, novi uvjet je 15 godina. Policajci i ostali iz skupine do sada su mogli biti umirovljeni sa 30 godina staža ako bi resorni ministar ili čelnik sigurnosno-obavještajnog sustava ocijenio da treba smanjiti broj zaposlenih ili možda podmladiti osoblje – prema novom prijedlogu u mirovinu mogu nakon 35 godina rada. Smanjuje se i tzv. osobni bod: do sada je uvećavan za 45 posto, a ubuduće pada na 30 posto. Svi postupci umirovljenja započeti prije nego što novi zakon stupi na snagu provest će se prema važećim propisima. Time Vlada unutar kalendarske godine opet uvodi različit model obračuna na razini jedne grupacije. Rezanje mirovina za vojno-sigurnosno-policijsku grupaciju, a one danas prema podacima HZMO-a u kategoriji invalidskih prosječno iznose 3108 kuna, a starosnih 4628 kuna, ove godine u proračunu ostavljaju osam milijuna kuna. U 2012. ušteda se penje na 29, u 2013. na 47 milijuna kuna.

Revizija

Čast ili povlastica
Revizija mirovina stečenih pod posebnim uvjetima priprema je za postupno ukidanje pojedinih kategorija radi dugoročne održivosti sustava, ističu u Vladi. Vraćamo li se možda u povijest kada je funkcija zastupnika u Saboru bila počasna i bez stalne nagrade (NN 50, 1965.), a zastupnik koji zbog rada u Saboru nije primao plaću u bivšoj tvrtki imao je naknadu prema prosjeku iz prethodne godine?