Najveći problem u poslovanju zdravstvenog sektora i dalje imaju bolnice koje su u prošloj godini unaprijed potrošile dio ovogodišnjeg novca, a ravnatelji su se dodatno “snašli” produljujući rokove plaćanja prema dobavljačima.

Čulo se to u četvrtak na savjetovanju Udruge poslodavaca u zdravstvu koje je u Opatiji okupilo ravnatelje zdravstvenih ustanova, administraciju i sindikaliste. Stoga smanjenje duga zdravstva, koje ministar Darko Milinović iznosi kao rezultat uspješne dvogodišnje reforme, u stvarnosti izgleda drukčije. Prema iznesenim podacima, ukupne obveze zdravstvenih ustanova 31. 12. 2010. godine veće su u odnosu na godinu prije za 230 milijuna kuna, dok su dospjele obveze manje za 195 milijuna kuna. Istodobno su znatno povećana dospjela potraživanja, no i osim toga dio zdravstvenih ustanova iskazao je veće obveze od potraživanja. Također dugovi bolnica stariji od 365 dana iznose 347 milijuna kuna. Kako je istaknuto na savjetovanju, najveći problem u idućem će razdoblju predstavljati nepodmirene obveze u iznosu od 1,7 milijardi kuna koje su lani nastale, a morat će se podmiriti u ovoj godini i iznose jednu desetinu ukupnoga ovogodišnjeg prihoda. Drugim riječima, ustanove su unaprijed potrošile jednu desetinu ovogodišnjeg proračuna, a kada su u pitanju bolnice, to je oko pet mjesečnih proračuna. Najveći dio ukupnih obveza od 2,4 milijarde kuna ili 44 posto iskazane su prema veledrogerijama za isporučene lijekove i potrošni materijal (1,1 milijardu kuna), a važna je stavka i obveze prema bankama od 1,4 milijarde. Dug prema dobavljačima samo je “papirnato” smanjen jer su, prema riječima poslodavaca, produljeni rokovi plaćanja sa 150 na 240 dana. “Zdravstvo posluje lošije nego što je poslovalo prije reforme. Dospjeli dug je manji, ali samo zato što su rokovi plaćanja prema veledrogerijama produljeni za 70 do 90 dana”, kaže Boro Nogalo, ravnatelj Specijalne dječje bolnice Srebrnjak, dodavši da u sustavu vladaju anarhija te da se liste čekanja produljuju.