U Hrvatskom je saboru krajem siječnja održana konferencija “Nezaposlenost mladih: prioritet na marginama?” u organizaciji Mreže mladih Hrvatske. Konferenciju su otvorili Nikola Pandurić, predsjednik Mreže mladih Hrvatske, Helena Miladić, načelnica Odjela za mlade pri Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i šport grada Zagreba, Martina Štabi, načelnica Odjela za djecu i mladež Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, te Marija Lugarić, članica Saborskog odbora za obitelj, mladež i sport. U panelu koji je uslijedio tim stručnjaka je iznio glavne probleme s kojima se mladi susreću na tržištu rada u Hrvatskoj kao i osnovne uzroke nerazmjera između znanja i vještina proizašlih iz sustava obrazovanja i zahtjeva poslodavaca. U panelu su sudjelovali Sanja Crnković-Pozaić, konzultantica za tržište rada, Teo Matković, asistent na Studiju socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu, Milan Mesić, prodekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu, te Tihana Kraljić, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva. Tijekom panela prikazano je kako i kada poslodavci zapošljavaju mlade, što misle o kompetencijama mladih te kakve poslove dodjeljuju mladima bez radnog iskustva. Naglašeno je kako u samom načinu zapošljavanja mladih i ostalih nema velikih razlika, ali je sam trošak rada općenito definiran preskupim. Također kod otpuštanja radnika sama dob zaposlenika nije imala bitnijeg utjecaja, ali se mladi češće zapošljavaju ugovorom na određeno vrijeme, a takvi se ugovori obično ne obnavljaju.
Znanje
Glavni razlozi zašto mladi nemaju odgovarajuća znanja i vještine jesu da tijekom školovanja usvajaju previše teoretskih, a nedovoljno praktičnih znanja te da se dio vještina potreban poslodavcima ne stječe u školi. Najvažnijima su procijenjeni odnos prema radu, odnosno ponašanje i odgovornost, kao i rad u timu, dok su formalna znanja tek na četvrtome mjestu po važnosti, smatraju poslodavci. Zaključeno je da su mladi iznadprosječno izloženi nesigurnim i kratkim ugovornim odnosima, puno ih je više u privatnom nego u državnom i javnom sektoru, poslodavci smatraju da mladi nemaju odgovarajuće kompetencije za rad, posebno praktična znanja u okviru zanimanja, a većina smatra trošak rada za mlade previsokim i očekuju da se taj trošak nadoknadi subvencijama. U drugom panelu predstavnici ključnih dionika predstavili su mjere kojima nastoje poboljšati položaj mladih na tržištu rada kao i izazove s kojima se na tom putu susreću. Uvod tom panelu su dali: Ana Puh, viša stručna savjetnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, Kristina Alerić, rukovoditeljica Odjela i aktivne politike zapošljavanja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Vesna Mastela-Bužan, načelnica Odjela za pripremu i provedbu projekata EU s područja socijalnog uključivanja u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, Anny Brusić, direktorica Udruge malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, te Ivan Herceg, stručnjak Hrvatske obrtničke komore.Anny Brusić, predstavnica HUP-a, naglasila je kako je svako izgubljeno radno mjestu u gospodarstvu zabrinjavajuće, neovisno o dobi, spolu i obrazovanju. Problem je što mjesečno ima poslova pet puta manje nego što ima onih koji su izgubili posao. Naime, samo u prosincu 2010. bilo je 26.000 osoba koje su izgubile posao, a slobodnih radnih mjesta samo 5500, a u takvim uvjetima mjere i politike zapošljavanja mogu samo olakšati, ali ne mogu kreirati radna mjesta. Stoga je najvažnija politika stvaranja radnih mjesta jer se ona stvaraju u gospodarstvu, a najviše u malom i srednjem poduzetništvu gdje se stvori 80% od ukupnog broja svih novih radnih mjesta.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu